INTERVJU: Gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak o Pametnim gradovima

Zamolili smo gospodina Darija Hrebaka, gradonačelnika grada Bjelovara, da sa nama podijeli svoja iskustva i razmišljanja o Pametnim gradovima

Kako biste sami sebe opisali? Tko je Dario Hrebak, privatno i službeno?

Vjerojatno je najteže sam sebe opisivati. Mislim i da me ljudi vide puno drugačije od onoga kakav doista jesam, što je u redu i u potpunosti razumljivo. Vide političara, gradonačelnika, saborskog zastupnika. Sve to stoji, no privatno ja sam i otac, suprug, sin, brat. Nastojim na obje strane biti predan i jednostavno sudjelovati, dakle i privatno i službeno.

Teško je u mom poslu balansirati i imati za sve vremena, no trudim se. Većina ljudi o nama političarima sudi dosta površno, no svi mi imamo i svoju drugu stranu o kojoj ne pričamo. Svoja neka veselja i brige, kao i svi ostali. I to je u redu, ne trebaju svi za to znati. Privatan život je dobro da ostane privatan koliko god je to moguće u današnje vrijeme.

Što su Vaše prve asocijacije kada pomislite na pojam „pametni grad“ (Smart City)?

Prva pomisao mi je – grad za lakši, suvremeniji život s većim standardom, a druga pomisao je Bjelovar. Želja je da Bjelovar postane prepoznatljiv upravo po pametnim ili, kako mnogi vole reći, smart rješenjima i na tome u bjelovarskoj Gradskoj upravi radimo već gotovo četiri godine. Ja bih da to sve ide puno brže, što je nemoguće, no smatram da smo ipak puno napravili.

Digitalizirali smo procese unutar Gradske uprave, osigurali besplatan wi-fi u središtu grada, ponudili uslugu e-bicikala, otvorili e-punionicu za automobile, radimo na projektu smart parkinga i virtualnog asistenta. Sve to samo su neki od projekata i pomaci ka korištenju novih tehnologija u gradu, novih rješenja koje su ljudi dobro prihvatili.

Ima puno toga što se još može i što želimo. Pametna rješenja ono su čemu svi gradovi u Hrvatskoj trebaju težiti. U Europi je to već postao standard u većini gradova i treba ići ukorak upravo za njima. Zašto ne koristiti jednostavnije puteve, brže i učinkovitije koje nam nude nove tehnologije? Zašto si ne pomoći u ovom užurbanom svijetu u kojemu živimo? Smatram to čak i potrebom danas.

Koji Vam je europski/svjetski grad uzor po pitanju pametnih gradova? Kojem biste gradu voljeli da je Bjelovar najsličniji po tom pitanju? Kakav Bjelovar sanjate?

Na jedan dio vašega pitanja sam već odgovorio u prethodnom pitanju. Upravo sve ono što sam naveo kao dobrobit smart rješenja, takvim vidim i Bjelovar. Dakle, kao suvremen grad koji svojim rješenjima nudi učinkovitost i brzinu, a samim time štedi vrijeme i novac što je iznimno važno.

Vrijeme je novac, kažu, i u pravu su svi koji to tvrde. Zato i imamo tehnologiju koja se razvija svakim danom sve više kako bi nam uštedjela na vremenu i omogućila nam da budemo bolji, učinkovitiji. Gradovi postaju prenapućeni i mnoge analize govore da će do 2050. više od 70% stanovništva živjeti upravo u gradovima, stoga oni moraju postati i samoodrživiji i pružiti bolju kvalitetu života svojim građanima, odnosno veći standard. Upravo takav Bjelovar želimo. Onaj koji nudi i daje kako bi ljudi bili sretni u njemu jer imaju sve potrebno za život.

Smart rješenja tu mogu uvelike pomoći. Kada govorimo o uzoru, teško je jedan grad istaknuti jer mnogi na određenim područjima imaju nešto dobro i nešto specifično. Ono što je zasigurno iznenađenje je Estonija koja je daleko dogurala u pametnim rješenjima i koja nas može puno toga naučiti.

Što mislite o razvoju 5G mreže u Bjelovaru, Hrvatskoj i svijetu? I što mislite o teorijama zavjere u tom smislu? Trebaju li se građani brinuti?

Pozdravljam razvoj 5G mreže, ne samo u Bjelovaru, već svugdje u svijetu. Evo, upravo sam prije nekoliko dana na svom mobitelu u Bjelovaru uspio uhvatiti 5G signal što me jako razveselilo. Neki to moje oduševljenje neće možda shvatiti, no meni to znači da se grad razvija, da ide naprijed i da može ponuditi jednu vrhunsku uslugu.

Teorija zavjere je uvijek bilo i uvijek će ih biti i ne mislim da na njih treba trošiti vrijeme. Svjedoci smo u vremenu u kojemu živimo da se teorije zavjere stalno stvaraju i oko njih se grupiraju pojedinci koji ih drže na životu. Ne vidim razloga za brigu niti razmišljam na taj način. Vjerujem stručnjacima, znanstvenicima, ljudima koji se bave određenim stvarima i daju argumente.

Što biste u ovom trenutku izdvojili kao prvu i najveću prepreku u razvoju hrvatskog pametnog društva, a time i pametnih gradova?

Novac je jedna velika prepreka, no možda ipak ispred toga možemo staviti i neznanje i ljudsko nepovjerenje. Čini mi se da ljudi nisu još svjesni koliko život može biti lakši uz tehnologiju. Naravno, svi su uglavnom prihvatili mobitele, prijenosna računala, tablete i slično jer su to stvari bez kojih danas jednostavno ne možeš, no na nešto više ljudi se moraju navikavati. Mlađi će to lakše prihvatiti i sa zanimanjem, no starijima je to teže.

Edukacija je svakako potrebna, upoznavanje s činjenicama i ono što je najbitnije – s ishodima koje će građani osjetiti na svojoj koži. Mislim da se u posljednjih nekoliko godina ipak nekako krenulo naprijed. Sporo, ali ide. No, birokracija je nešto što nikako da se pokrene. I tu su potrebna neka rješenja, no na putu im zasigurno stoje još mnoge prepreke od zakona do pravilnika pojedinih ustanova i slično.

Jeste li ljubitelj tehnike i tehnologije i kako gledate na ravnopravan razvoj tehnologije i održivog okoliša/društva? Slažete li se da je ravnoteža u tom smjeru od najveće važnosti?

Velik sam ljubitelj tehnike i tehnologije. Nije li to očito nakon svega što sam rekao? I tehniku i tehnologiju jako puno koristim, ne samo poslovno, već i u privatno vrijeme. I da, važno je znati balansirati između razvoja tehnologije i održivog okoliša, odnosno društva. Svi mi znamo da razvoj tehnologije može imati štetan utjecaj i na okoliš i društvo, zato postoje različita istraživanja, studije koje se time bave i stručnjaci koji bi trebali raditi na tome za dobrobit svih građana. Također, jasno je i da je profit nešto radi čega se mnogo toga zanemaruje.

Svi mi imamo mobitele koji zrače, koristimo automobile koji zagađuju okoliš… Može se puno toga nabrojiti, a nikome ne pada na pamet da se toga odrekne jer je to danas praktički nemoguće. Stvar je vjerojatno u umjerenosti koju bi svatko trebao imati na umu. No, kao ljubitelj tehnike i tehnologije vjerujem i da tehnologija može biti dio rješenja problema održivog okoliša i društva.

Kako gledate na pametni grad Bjelovar? Što je to po Vama pametno u gradu u kojem živite dugi niz godina?

Već sam u prethodnim odgovorima naveo puno toga što imamo u Bjelovaru i što je dio takozvanih pametnih rješenja kojima težimo. Dakle, od e-punionice, e-bicikala, digitalizirane gradske uprave koja postiže učinkovitiju komunikaciju s našim građanima, do besplatnog bežičnog interneta za građane i posjetitelje koji je uveden uz pomoć financiranja iz programa WiFi4EU te, primjerice, aplikacije Gradsko oko putem koje građani mogu prijavljivati manje komunalne probleme u gradu, locirati ih i izravno prijaviti službi ili tvrtki koja je za to nadležna.

Ima takvih primjera dosta, no ono što je možda još i važnije je to da imamo Veleučilište u gradu koje osposobljava upravo kadrove koji rade na takvim rješenjima i trude se biti u korak s tehnologijom. Grad je tu da ih podrži i da zajedno gradimo bolju budućnost. Također, iznimno bitno je da je fokus vođenja pametnog grada na građanima i na njihovim potrebama, rastu gospodarstva i kvalitetnom upravljanju, odnosno optimalnom korištenju resursa. Želimo li pametan grad, funkcionalan grad koji je i suvremen, svi moramo zajednički tome pridonijeti. Naravno, pametno.

Ima li Bjelovar dugoročnu strategiju razvoja Pametni grad Bjelovar? I koje projekte je gradska uprava implementirala i ima u planu razvijati, a vezano uz razvoj pametnog grada? Vezano uz prometnu i komunalnu infrastrukturu, tehnologije, sigurnost, urbanizam, održivost, standard sugrađana,…

Upravo smo u procesu stvaranja takve strategije. Naime, naša tvrtka Tehnološki park d.o.o. Bjelovar priprema Plan razvoja pametnog Grada Bjelovara, koji treba proći javno savjetovanje te biti potvrđen na Gradskom vijeću. Kao što sam već spomenuo, bitni su građani u svemu tome, ono što oni žele, ono što im treba za suvremen europski grad u kojemu žele ostati. Među ostalim, to znači pametnije gradske prometne mreže, nadogradnju objekata za opskrbu vodom i odvozom otpada i učinkovitije osvjetljavanje i grijanje zgrada, ali i interaktivniju i odgovorniju Gradsku upravu, sigurnije javne prostore i zadovoljavanje drugih potreba stanovništva.

Nove tehnologije bit će okidač novih projekata i daljnjeg unapređenja kvalitete življenja. Upravo zato Grad Bjelovar je pristupio izradi razvojnog dokumenta oblikovanja i implementacije koncepta pametnog grada. Grad Bjelovar kontinuirano radi na digitalizaciji procesa rada, ne samo Gradske uprave, već u budućnosti i njezinih ustanova i korisnika. Ono što nudimo građanima je omogućeno korištenje eUsluga ili eObrazaca putem internetskih stranica Grada.

Spomenuo sam aplikaciju Gradsko oko, no tu je i GIS, Pazigrad, E-dozvola. U pripremi je korištenje e- Građanina za prijavu za studensku stipendiju, tu je i usluga e-novorođenčad, koja će koristiti sustav e-Građanin za prijavu. Ostale e-usluge Grada Bjelovara preko e-Građanina planiramo uvesti u ovoj godini. Planiramo projekt Smart parking Bjelovar, riječ je o platformi iz domene web smart city rješenja kako bi se pojednostavio nadzor korištenja parkirnih mjesta te njihova naplata, a kako bismo poboljšali prometnu situaciju u gradu izrađen je i Plan održive mobilnosti Grada Bjelovara.

Planovi za izgradnju fotonaponske elektrane

Imamo izrađena projektnu dokumentaciju za fotonaponsku elektranu, a sufinanciranje izgradnje odobrio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, izrađena je dokumentacija za sortirnicu i kompostanu, dok smo prošle godine otvorili novo reciklažno dvorište sufinancirano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Radimo na projektu InGov u kojem se radi o modificiranoj razini virtualnog asistenta, odnosno o korištenju umjetne inteligencije u svrhu prilagođavanja usluga Gradske uprave građanima starije životne dobi za što je također odobreno EU financiranje projekta, a sudjelujemo kao prijavitelj projekta s još 11 partnera iz sedam europskih država.

Ne smijem nikako zaboraviti ni istraživačku i eksploatacijsku bušotinu u Velikom Korenovu, koja je osnova za održivost planiranog projekta Terme Bjelovar, kojim bi Bjelovar trebao dobiti toplice za što je u tijeku izrada potrebne dokumentacije. Samo iz ovoga što sam naveo, vidi se da radimo na više frontova, a sve je teško navesti. Puno se radi, imamo dobru ekipu i jako puno zamisli koje je teško izrealizirati u kratkom vremenu. Sve te zamisli imaju samo jedan cilj – bolji standard građana i to je jedino bitno.

Vi ste definitivno jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj i možemo reći, pionir po tom pitanju. Zašto Vam je to važno? Što to Bjelovar radi bolje od ostalih gradova?

Da, Bjelovar je zasigurno pionir u transparentnosti. Bili smo prvi koji su sve svoje račune predočili građanima. Uskoro će biti i dvije godine otkako smo s tim izašli van i otkako svatko putem aplikacije Transparentnost na našim internetskim stranicama može pogledati kolika mi je plaća, kao i plaća svakoga službenika, koliko smo potrošili na projekte, službena putovanja ili bilo što drugo za što dobivamo račune.

Ponosan sam što smo to uspjeli i upravo to što smo bili prvi u tome. Nakon nas još neki gradovi i općine su se odlučili na takav potez, no tek ih je nekoliko, po meni nedovoljno. Ipak i to će se promijeniti i uskoro će svi u državi morati predočiti sve svoje račune. Zašto je to važno? Pa nije li očito? Previše je sumnji građana u jedinice lokalne i regionalne samouprave, u državu općenito, previše lokalnih šerifa koji rade sumnjive poslove.

Želja je pokazati da ima i drugačijih, da nisu svi šerifi i da rade sa srcem. Uostalom, građani od svojih plaća izdvajaju za rad jedinica lokalne i regionalne samouprave, zašto onda ne bi znali gdje se troši njihov novac? Kao političar često sam na meti pojedinaca i znam da je to normalno, no ne volim da me se trpa u istu ladicu sa svima. Zašto bi svi morali biti jednaki?

Svatko treba odgovarati za svoje postupke, za svoje poteze građanima koji su ga izabrali. Ja na ovaj način poručujem da mi u Gradu Bjelovaru nemamo što skrivati i neka se slobodno pretražuje i pregledava svaka kuna. Sve je vidljivo i objašnjivo.

Kada biste mogli izdvojiti nekoliko stvari koje biste voljeli da su pametnije u Bjelovaru, koje bi to bile? Što Vam nedostaje od infrastrukture, tehnologija i svjetskih civilizacijskih standarda u Vašoj sredini, da biste se osjećali bolje, sretnije ili sigurnije?

Prvo bi trebalo malo više novca, kao i svugdje. Onda bi stvari bile puno jednostavnije. No, ne može uvijek onako kako želimo. Vrijeme čini svoje, treba pratiti trendove, obnavljati infrastrukturu redovito, no sve se može samo u skladu s mogućnostima.

Proračun Grada teško može sve to pratiti da bismo napravili sve što bismo htjeli. Zato se u puno toga oslanjamo na europske fondove i oni nam diktiraju tempo nekih projekata. Vjerujem da je Bjelovar u posljednjih nekoliko godina napravio veliki iskorak i da ga građani prepoznaju već sada kao siguran grad u kojemu mogu živjeti i biti sretni. Važno je za to stvoriti temelje, a mislim da u tome uspijevamo. Malo po malo.

Pretpostavljamo da se uvijek sve vrti oko financija. Vjerujemo da biste voljeli mnogo više učiniti od onoga što je trenutno moguće, kada ne bi bilo tog ograničavajućeg faktora. No, što grad Bjelovar usprkos tome čini na vlastitom razvoju?

Naravno da puno toga ovisi o novcu. Svi to znamo i bespredmetno je o tome govoriti. Ono što stalno ističem s ponosom je oko 150 milijuna kuna vrijednosti projekata koje je Grad Bjelovar uspio povući iz fondova Europske unije – to je ono na čemu smo četiri godine radili i s čim smo uspjeli pokrenuti puno toga što sami nikada ne bismo mogli. Za grad veličine Bjelovara, to je iznimno puno.

Energetski smo obnovili gotovo sve škole na bjelovarskom području, osigurali tako manje režijske troškove, a samim time bolji standard u nastavi. Obnovili smo i sve zgrade gradskog vrtića i sagradili jedan novi, a dokumentacija za još jedan je gotova i čekaju se natječaji putem kojih ćemo to moći isfinancirati.

Obnovili smo bazene, sportsko-rekreacijski park Borik, obnova Doma kulture – zgrade nekadašnje sinagoge gdje se odvija većina kulturnog i društvenog života u Bjelovaru je uskoro gotova, obnavljamo središnji park, u tijeku je veliki projekt aglomeracije po gradu, u izradi smo dokumentacije za toplice u prigradskom naselju Veliko Korenovo gdje postoji izvor tople vode.

Uz te velike projekte, puno je malih, trebalo bi jako puno vremena da sve pobrojim i vjerojatno bih još neke zaboravio. Svakako je tu i otvaranje novih radnih mjesta, o čemu vodimo brigu, privlačenje investitora, otvaranje novih tvrtki, snižavanje cijene vrtića, ukidanje prireza…

Stvaramo Bjelovar po mjeri čovjeka, poželjnim za život. Ako govorimo o razvoju Grada kao jedinice lokalne samouprave, i tu su vidljivi pomaci i razvoj. Smanjili smo broj službenika, već sam rekao da smo digitalizirali procese, brži smo i učinkovitiji, ljudi se educiraju i prate trendove što je jako važno.

Slažete li se da nema naprednih gradova i društva bez naprednih i pametnih građana? Slažete li se da bi u centru promišljanja razvoja trebao biti čovjek (građanin) i njegova dugoročna dobrobit? Kako gledate na to?

Naravno. Grad su građani. Bez građana nema ni grada. To je osnovna misao vodilja za kojom treba ići kada bilo što radimo. Sve radimo za građane. Svi naši veliki projekti prolaze javno savjetovanje. Kritike, pohvale, sve uzimamo u obzir i oko svega raspravljamo. Naravno, istina je i da ne možete uvijek svima udovoljiti, no zato se konzultirate sa stručnjacima, radite istraživanja i slično. I svjesni smo da se neće neke stvari svima svidjeti.

Važno je da se svide većini, da se vidi da se grad razvija, da dolaze investitori, da gospodarstvo ide naprijed. A to je u Bjelovaru, neskromno mogu reći, vidljivo. Ljudi su izuzetno važni u tom napretku i ne može jedan čovjek sve znati i o svemu odlučiti, zato sam sretan da imam dobar tim ljudi oko sebe koji su spremni skočiti u nove avanture. I bez toga nema napredovanja, nema pametnog grada ni bilo kakvog grada.

Kakvim vidite stanje razvoja projekata pametnih gradova u Hrvatskoj? Gdje smo, po vama, u ovom trenutku?

Veći gradovi u Hrvatskoj svakako imaju više mogućnosti za razvoj na tom ili bilo kojem drugom području. Rekao bih da smo dugo bili na nekom začelju kada su pametna rješenja u pitanju, no ipak se nešto pokrenulo. Ljudi su shvatili da nam nema druge, da je to potreba današnjice i da moraju raditi na tome i uvoditi tehnologiju u svoje živote. Ipak, volio bih da se sve to malo ubrza i da se ugledamo na neke europske gradove. Nismo loši, no da možemo biti puno bolji, to svakako.

I, za kraj, što biste poručili čitateljima portala pametni gradovi, a vezano uz tematiku kojom se portal bavi?

Neka šire vidike i primjenjuju tehnologiju tamo gdje je to moguće i potrebno. Da ne ispadne da sve mora biti tehnologija, tehnika, digitalizacija – ne, i dobra stara rješenja su nekada izvrsna, no u današnje vrijeme ubrzanoga načina života treba prigrliti sve čime si možemo pomoći i biti bolji. Zašto ne biti otvoren za nove mogućnosti i nove izazove?

ZAHVALJUJEMO!