Intervju s ChatGPT-om o pametnim gradovima

Pametni gradovi već koriste umjetnu inteligenciju i Big Data kako bi pomogli u stvaranju boljih baza podataka, za stvaranje uključivih prilika u izgrađenom okruženju i za rješavanje izazova kao što su klimatske promjene. Do sada su ova tehnološka dostignuća bili samostalni alati, a ne pristupi.

Oni mogu biti dobri samo onoliko koliko su dobri unosi, što znači da čak i najnapredniji programi umjetne inteligencije ovise o podacima koji su dosupni.

Chat GPT o kojem se mnogo govori jezični je model koji je razvio OpenAI, a dizajniran je za generiranje ljudskog teksta. Može odgovarati na pitanja, pisati priče i sudjelovati u razgovorima. Odgovori programa uglavnom su dobri pregledi teme koji izgledaju diplomatski i holistički, uzimajući u obzir mnoge različite perspektive.

Chat GPT-u su postavili nekoliko pitanja o pametnim gradovima, što je rezultiralo pomalo nekonvencionalnim, ali vrlo ugodnim intervjuom.

Što je pametan grad?

Pametan grad je urbano područje koje koristi napredne tehnologije i analizu podataka kako bi poboljšalo kvalitetu života svojih stanovnika, poboljšalo održivost i optimiziralo urbane usluge. Pametni gradovi iskorištavaju niz tehnologija, uključujući senzore Interneta stvari (IoT), povezane uređaje, umjetnu inteligenciju (AI) i analitiku velikih podataka za prikupljanje i analizu podataka iz različitih izvora u stvarnom vremenu.

Cilj pametnog grada je korištenje ovih podataka za povećanje učinkovitosti i djelotvornosti urbanih usluga kao što su prijevoz, energija, upravljanje vodom, upravljanje otpadom i javna sigurnost. Na taj način pametni gradovi imaju za cilj poboljšati životnu sposobnost, održivost i ekonomsku konkurentnost urbanih područja.

Neki primjeri pametnih gradskih aplikacija uključuju sustave upravljanja prometom koji optimiziraju prometni tok na temelju podataka u stvarnom vremenu, energetski učinkovitu uličnu rasvjetu koja se prilagođava prometnim i pješačkim tokovima te sustave gospodarenja otpadom koji koriste senzore za optimizaciju ruta odvoza smeća. Pametni gradovi također često daju prioritet angažmanu građana i suradnji kako bi se osiguralo da se tehnologija koristi za dobrobit svih stanovnika.

Kako AI može poboljšati pametne gradove?

AI (umjetna inteligencija) ima potencijal značajno poboljšati funkcionalnost pametnih gradova na nekoliko načina, kao što su:

Inteligentno upravljanje prometom

Sustavi koji pokreću AI mogu pratiti prometne uvjete u stvarnom vremenu i predvidjeti prometne obrasce. Ovi se podaci mogu koristiti za optimizaciju protoka prometa i smanjenje zagušenja, poboljšavajući ukupnu učinkovitost transportnih sustava.

Upravljanje energijom

AI može optimizirati potrošnju energije u zgradama i gradskoj infrastrukturi analizom podataka o obrascima potrošnje energije. Može pomoći gradovima da smanje svoj ugljični otisak i postanu održiviji.

Prediktivno održavanje

AI može pratiti stanje kritične gradske infrastrukture, kao što su ceste, mostovi i zgrade. Analizom podataka o korištenju, vremenskim uvjetima i drugim čimbenicima, AI sustavi mogu predvidjeti kada su potrebni održavanje ili popravci, smanjujući vrijeme zastoja i troškove.

Javna sigurnost

Sustavi videonadzora pokretani umjetnom inteligencijom mogu otkriti i upozoriti vlasti na potencijalne sigurnosne prijetnje, kao što su sumnjive aktivnosti ili nesreće. AI također može pomoći u odgovoru na hitne slučajeve predviđanjem gdje su resursi potrebni na temelju analize podataka.

Službe za građane

Chatbotovi i virtualni asistenti pokretani umjetnom inteligencijom mogu građanima omogućiti brz i učinkovit pristup gradskim uslugama, kao što su gospodarenje otpadom i javni prijevoz. AI također može analizirati povratne informacije građana kako bi identificirao područja za poboljšanje i bolje prilagodio usluge potrebama građana.

Sve u svemu, umjetna inteligencija ima potencijal značajno poboljšati funkcionalnost i učinkovitost pametnih gradova, pružajući bolje usluge i poboljšavajući kvalitetu života stanovnika.

Koje su opasnosti korištenja AI u urbanom planiranju?

Dok umjetna inteligencija ima potencijal unaprijediti urbano planiranje i poboljšati kvalitetu života građana, ona također predstavlja nekoliko potencijalnih opasnosti. Neke od ovih opasnosti uključuju:

Pristranost

Algoritmi umjetne inteligencije nepristrani su onoliko koliko su nepristrani podaci na kojima se treniraju. Ako su podaci korišteni za treniranje AI sustava pristrani, rezultirajuće odluke također mogu biti pristrane. To bi moglo dovesti do diskriminirajućih ishoda u područjima kao što su stanovanje, obrazovanje i javne usluge.

Privatnost

AI zahtijeva velike količine podataka za funkcioniranje, što može uključivati osobne podatke o građanima. Postoji rizik da bi ti podaci mogli biti zloupotrijebljeni ili dospjeti u pogrešne ruke, ugrožavajući privatnost i sigurnost građana.

Automatizacija

Iako automatizacija može poboljšati učinkovitost, ona također ima potencijal ukinuti radna mjesta i povećati nejednakost u prihodima. Postoji rizik da će AI automatizirati određene poslove u urbanom planiranju, ostavljajući mnoge ljude bez mogućnosti zaposlenja.

Nedostatak transparentnosti

Sustavi umjetne inteligencije mogu biti neprozirni i teško razumljivi, što otežava procjenu njihovih procesa donošenja odluka. To može dovesti do nedostatka povjerenja u urbano planiranje koje pokreće AI i rezultirati time da se građani osjećaju obespravljeno.

Ovisnost

Kako se gradovi sve više oslanjaju na AI, postoji rizik da postanu pretjerano ovisni o tim sustavima. To bi moglo rezultirati nedostatkom otpornosti u slučaju neočekivanih događaja, kao što su prirodne katastrofe ili kibernetički napadi.

Kako bi se ublažile te opasnosti, bitno je da se urbano planiranje koje pokreće umjetna inteligencija razvija imajući na umu transparentnost, odgovornost i inkluzivnost. Trebalo bi se usredotočiti na osiguravanje da je AI nepristrana, svjesna privatnosti i da podjednako koristi svim građanima.

Hoće li AI preuzeti poslove urbanog planiranja u budućnosti?

Iako umjetna inteligencija ima potencijal automatizirati neke zadatke u urbanom planiranju, malo je vjerojatno da će u doglednoj budućnosti u potpunosti zamijeniti ljudske urbaniste. Umjetna inteligencija može biti korisna u zadacima kao što su analiza podataka, mapiranje i simulacije, što može pomoći urbanističkim planerima da donose informiranije odluke.

Međutim, urbanističko planiranje također zahtijeva niz vještina koje nije lako automatizirati, poput kritičkog razmišljanja, kreativnosti i empatije.

Urbanisti igraju ključnu ulogu u oblikovanju izgrađenog okoliša i osiguravanju da ono zadovoljava potrebe različitih zajednica. Moraju uzeti u obzir niz čimbenika, kao što su socijalna jednakost, ekološka održivost i ekonomski razvoj, koji zahtijevaju ljudsko prosuđivanje i donošenje odluka.

Dok AI može pomoći urbanistima u nekim zadacima, ne može zamijeniti nijansirano prosuđivanje i razumijevanje konteksta koje ljudski planeri unose u posao.

Nadalje, urbano planiranje uključuje rad s nizom dionika, kao što su grupe zajednice, poduzeća i vladine agencije, kako bi se postigao konsenzus i izgradila podrška za inicijative planiranja. Izgradnja tih odnosa i uključivanje u suradničke procese donošenja odluka također zahtijeva ljudske vještine koje se ne mogu lako automatizirati.

Ukratko, iako AI može pomoći urbanistima u nekim zadacima, malo je vjerojatno da će zamijeniti ljudske urbaniste u doglednoj budućnosti, budući da su njihova stručnost i prosudba ključni u oblikovanju izgrađenog okoliša kako bi se zadovoljile potrebe različitih zajednica.

Kako će izgledati naši budući gradovi?

Budućnost gradova vjerojatno će oblikovati niz tehnoloških, društvenih i ekoloških trendova. Evo nekih mogućih značajki naših budućih gradova:

Pametna infrastruktura

Gradovi će biti povezaniji i integriraniji, s naprednim senzorskim mrežama i analizom podataka u stvarnom vremenu kako bi se optimiziralo korištenje resursa i poboljšala učinkovitost urbanih usluga.

Održivi dizajn

Gradovi će dati prioritet održivosti, uključivanju zelenih površina, obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljive infrastrukture. Zgrade i javni prostori bit će projektirani tako da se poveća energetska učinkovitost i smanji otpad.

Prijevoz

Gradovi će dati prioritet održivom i pristupačnom prijevozu, s naglaskom na javnom prijevozu, električnim vozilima i mogućnostima aktivnog prijevoza kao što su vožnja biciklom i hodanje.

Urbana otpornost

Gradovi će biti dizajnirani da budu otporniji na prirodne katastrofe, klimatske promjene i druge šokove. To bi moglo uključivati poboljšanja infrastrukture kao što su morski zidovi i mjere zaštite od poplava, kao i fokus na spremnost i otpornost zajednice.

Razvoj mješovite namjene

Gradovi će uključivati mješavinu stambenih, komercijalnih i javnih prostora na način koji promiče interakciju zajednice, smanjuje vrijeme putovanja na posao i potiče osjećaj zajednice.

Digitalizacija

Gradovi će biti sve više digitalizirani, s naprednim tehnologijama kao što su AI, blockchain i Internet of Things (IoT) koje će se koristiti za optimizaciju urbanih usluga i poboljšanje iskustva građana.

Sudjelovanje građana

Gradovi će dati prioritet sudjelovanju građana, s fokusom na uključivanje građana u urbanističko planiranje i procese donošenja odluka. Građani će biti osnaženi da oblikuju budućnost svojih gradova i imaju veći utjecaj na to kako se sredstva raspodjeljuju.

Sve u svemu, budućnost gradova vjerojatno će oblikovati niz tehnoloških, društvenih i ekoloških trendova, s fokusom na održivost, otpornost i sudjelovanje građana.

Koji je najpametniji grad na svijetu?

Ne postoji niti jedan grad koji se definitivno može označiti kao najpametniji grad na svijetu jer koncept pametnog grada obuhvaća širok raspon čimbenika i ovisi o kriterijima koji se koriste za njegovo definiranje.

Međutim, postoji nekoliko gradova koji se često navode kao predvodnici pokreta pametnih gradova.

Singapur

Singapur se često navodi kao predvodnik u tehnologiji pametnih gradova, s naprednim sustavima za prijevoz, upravljanje energijom i javnim uslugama. Implementirao je niz inicijativa, poput pametnog sustava upravljanja prometom i sveobuhvatne platforme za dijeljenje podataka.

Tokio

Tokio je napravio značajan napredak u korištenju tehnologije za poboljšanje svoje urbane infrastrukture, s inicijativama kao što su pametni sustavi parkiranja, energetski učinkovite zgrade i sustavi za prevenciju katastrofa. Također je lider u korištenju tehnologije za povećanje javne sigurnosti i sigurnosti.

Barcelona

Barcelona je implementirala niz inicijativa za pametne gradove, kao što je sustav pametne rasvjete koji se prilagođava na temelju prometa pješaka i vozila te digitalnu platformu koja građanima omogućuje pristup informacijama o gradskim uslugama i pružanje povratnih informacija vladi.

Amsterdam

Amsterdam je napravio značajna ulaganja u održiv i pametan prijevoz, s inicijativama kao što su mreža stanica za punjenje električnih vozila i sustav pametnih semafora koji se prilagođavaju na temelju protoka prometa.

Kopenhagen

Kopenhagen ima snažan fokus na održivost i implementirao je niz inicijativa pametnih gradova za smanjenje emisija ugljika i poboljšanje energetske učinkovitosti. To uključuje gradski sustav dijeljenja bicikala i sveobuhvatnu mrežu pametnih mjerača energije.

Dok se ti gradovi često navode kao predvodnici u pokretu pametnih gradova, postoje mnogi drugi gradovi diljem svijeta koji također provode inovativne inicijative za poboljšanje svoje urbane infrastrukture i usluga.

Koje su vaše preporuke stručnjacima za pametne gradove?

Kao jezični model umjetne inteligencije, mogu pružiti samo neke općenite preporuke za stručnjake za pametne gradove.

Ostanite informirani o novim tehnologijama

Tehnologija pametnih gradova brzo se razvija, stoga je ključno biti u tijeku s najnovijim razvojem u područjima kao što su AI, IoT i analitika podataka. To će vam omogućiti da prepoznate prilike za inovacije i održite korak s promjenjivim trendovima.

Naglasite angažman i inkluzivnost građana

Inicijative za pametne gradove trebaju dati prioritet angažmanu građana i osigurati da su svi članovi zajednice uključeni u procese donošenja odluka. To će pomoći da se osigura da su rješenja za pametne gradove dizajnirana imajući na umu potrebe građana i da su pravedna u raspodjeli koristi.

Poticanje partnerstva i suradnje

Rješenja za pametne gradove često zahtijevaju partnerstva i suradnju između vladinih agencija, privatnih tvrtki i akademskih institucija. Uspostavljanje snažnog partnerstva i suradnje može pomoći u iskorištavanju snaga različitih organizacija i poboljšanju učinkovitosti inicijativa pametnih gradova.

Usredotočenost na održivost i otpornost

Pametni gradovi trebali bi dati prioritet održivosti i otpornosti kako bi osigurali da se mogu prilagoditi promjenjivim uvjetima okoliša i društva. To bi moglo uključivati ulaganje u zelenu infrastrukturu, provedbu mjera pripravnosti za katastrofe i davanje prioriteta održivim mogućnostima prijevoza.

Razmotrite etičke implikacije tehnologije pametnih gradova

Rješenja pametnih gradova mogu imati etičke implikacije, poput zabrinutosti oko privatnosti, sigurnosti i upotrebe podataka. Stručnjaci za pametne gradove trebali bi razmotriti etičke implikacije tehnologije i raditi na tome da inicijative za pametne gradove budu dizajnirane imajući na umu transparentnost, odgovornost i inkluzivnost.

Općenito, ove preporuke mogu pomoći stručnjacima za pametne gradove da dizajniraju i implementiraju učinkovita, održiva i pravedna rješenja za pametne gradove.

Pametna je ova umjetna inteligencija, zar ne?!