Je li ovo početak kraja zona niskih emisija?

Francuska Nacionalna skupština donijela je značajnu odluku glasovanjem za ukidanje zona niskih emisija (LEZ), poznatih na francuskom kao “zones à faibles émissions” (ZFE), rezultatom 98:51.

Ova odluka, predložena od strane Pierre Meurina iz Nacionalnog saveza, izazvala je žestoke rasprave jer predstavlja izazov za okolišnu agendu predsjednika Emmanuela Macrona.

Dok jedni slave potencijalno olakšanje za građane, drugi upozoravaju na ozbiljne posljedice za javno zdravlje i klimatske ciljeve. Odluka još čeka potvrdu Senata i pregled Ustavnog vijeća, što ostavlja prostor za daljnje rasprave.

Što su zone niskih emisija?

Zone niskih emisija uvedene su 2019. godine u 15 francuskih gradova s najvećim zagađenjem zraka, poput Pariza i Lyona, s ciljem smanjenja emisija štetnih plinova. Do 2025. proširene su na sva urbana područja s više od 150.000 stanovnika.

Prema pravilima, vozila registrirana prije 1997. zabranjena su u ovim zonama, dok novija vozila moraju imati “Crit’Air” naljepnicu koja označava razinu emisija, podijeljenu u šest kategorija. Prema podacima Santé Publique France, zagađenje zraka uzrokuje oko 40.000 preuranjenih smrti godišnje, što LEZ nastoje smanjiti poboljšanjem kvalitete zraka.

Glasanje za ukidanje LEZ

Glasanje u Nacionalnoj skupštini 28. svibnja 2025. rezultiralo je ukidanjem LEZ unutar šireg zakona o pojednostavljenju gospodarskog života. Prijedlog je podržalo 98 zastupnika, uključujući neke iz Macronove stranke Renaissance, dok je 51 bilo protiv, uglavnom Zeleni i socijalisti.

Prijedlog je predložio Pierre Meurin iz Nacionalnog saveza, uz podršku motornih organizacija poput 40 Millions d’Automobilistes. Vlada je pokušala ublažiti prijedlog amandmanom koji bi zadržao LEZ samo u Parizu i Lyonu, ali je odbijen velikom većinom. Odluka sada čeka potvrdu Senata i mogući pregled Ustavnog vijeća, što bi moglo odgoditi ili spriječiti njenu provedbu.

Argumenti za i protiv LEZ

Kritike LEZ

Kritičari, uključujući skupinu 40 Millions d’Automobilistes, tvrde da su LEZ “ekonomski diskriminacijske i antisocijalne” jer ograničavaju mobilnost građana koji ne mogu priuštiti nova vozila. Pokret Les #Gueux, predvođen piscem Alexandreom Jardinom, nazvao je glasanje “krajem ove noćne more“, tvrdeći da ekologija postaje “sport bogatih”. Laurent Wauquiez iz Republikanske stranke govorio je o “oslobađanju Francuza od gušeće, kaznene ekologije“, dok je Marine Le Pen 2022. NEZ nazvala “zonama bez prava“.

Podrška LEZ

S druge strane, Zeleni i socijalisti snažno podržavaju LEZ zbog njihovog doprinosa javnom zdravlju i klimatskim ciljevima. Ministrica za zelenu tranziciju Agnès Pannier-Runacher istaknula je da LEZ smanjuju zagađenje zraka, koje uzrokuje oko 40.000 smrti godišnje. Zelena senatorica Anne Souyris upozorila je da bi ukidanje LEZ značilo “ubijanje stotina tisuća ljudi”, dok je socijalistički zastupnik Gérard Leseul rekao da glasanje šalje negativan signal za borbu protiv zagađenja.

Utjecaj na francuske okolišne ciljeve

Odluka o ukidanju LEZ ozbiljan je udarac za Macronovu agendu postizanja neto-nultih emisija do 2050. LEZ su bile ključni dio zakona o klimi i otpornosti iz njegovog prvog mandata.

Ukidanje bi moglo usporiti napredak Francuske u borbi protiv klimatskih promjena i narušiti njen ugled u Europi, gdje zemlje poput Njemačke i Španjolske podržavaju slične zone. Na primjer, njemačke “Umweltzonen” i španjolske “Zonas de Bajas Emisiones” i dalje su široko prihvaćene kao nužne mjere.

Reakcija javnosti i lokalnih vlasti

U nekim gradovima, poput Pariza, LEZ su popraćene dodatnim mjerama poput pješačkih zona, smanjenja parkirnih mjesta i ograničenja brzine na 30 km/h. Međutim, mnoge lokalne vlasti minimalno su provodile LEZ zbog otpora građana.

Javno mnijenje, očekivano, podijeljeno je: dio građana podržava LEZ zbog zdravstvenih koristi, dok drugi smatraju da su mjere previše restriktivne. Pokret Les #Gueux aktivno se protivio LEZ, tvrdeći da one isključuju ranjive skupine koje ne mogu priuštiti hibridna ili električna vozila.

Glasanje za ukidanje niskih emisijskih zona u Francuskoj otvara pitanja o budućnosti okolišne politike zemlje. Dok kritičari slave potencijalno olakšanje za građane, zagovornici upozoravaju na ozbiljne posljedice za zdravlje i klimu. Konačni ishod ovisit će o odlukama Senata i Ustavnog vijeća, ali ova rasprava naglašava složenost balansiranja ekoloških ciljeve i socijalne pravde.