Jesu li zdravi gradovi ključ za prevenciju kroničnih bolesti?

Zdravi gradovi postaju sve važnijim konceptom u suvremenom svijetu, gdje se većina svjetske populacije koncentrirala u urbanim područjima

Prema podacima, preko polovice svjetske populacije, odnosno više od 4 milijarde ljudi, živi u gradovima, a očekuje se da će taj broj porasti na 70% do sredine 21. stoljeća. Urbani okoliš značajno utječe na zdravlje stanovnika, posebice na rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, srčanih bolesti, raka i kroničnih plućnih bolesti. Istraživanja sugeriraju da do 89% zdravlja određuju vanjski faktori, poput fizičkog i socijalnog okruženja, dok medicinska skrb i genetika igraju manju ulogu (HORUS projekt).

Inicijative poput Partnerstva za zdravije gradove, pokrenute od strane Bloomberg Philanthropies, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Vital Strategies, okupljaju globalnu mrežu gradova koji se bore protiv nezaraznih bolesti (NCD) i ozljeda kroz dokazane intervencije. Ovaj članak istražuje kako urbani okoliš utječe na rizik od kroničnih bolesti te predstavlja ključne inicijative i primjere uspješnih projekata diljem svijeta.

Urbano zdravlje i rizik od kroničnih bolesti

Gradovi danas nude brojne prilike, poput zaposlenja i pristupa javnim uslugama, ali brzi i neplanirani rast stvara značajne zdravstvene rizike. Projekt HORUS, financiran od strane Europske unije i proveden u gradovima poput Rijeke, Valencije i Rotterdama, analizirao je 18 fizičkih i funkcionalnih karakteristika gradskih četvrti.

Među njima su blizina javnih prostora, pristupačnost pješačkim mrežama, gustoća prodavaonica i usluga, prosječni dohodak te postotak stanovništva s višim obrazovanjem. Korištenjem GIS softvera i pregleda literature, istraživači su utvrdili da ove karakteristike utječu na životne navike, promičući zdravije ili nezdravije ponašanje.

Na primjer, gradovi s dobro razvijenim pješačkim i biciklističkim stazama potiču fizičku aktivnost, dok područja s ograničenim pristupom zdravoj hrani ili zdravstvenim uslugama povećavaju rizik od kroničnih bolesti. Rezultati projekta HORUS naglašavaju potrebu za intersektoralnim radom između urbanog planiranja i zdravstva kako bi se poboljšala kvaliteta života u gradovima.

Globalna statistika pokazuje ozbiljnost problema: na primjer u SAD-u, preko 129 milijuna ljudi pati od barem jedne kronične bolesti, a 42% ih ima dvije ili više. Kronične bolesti čine oko 90% ukupnih zdravstvenih troškova od 4,1 biliona dolara godišnje (Izvor: CDC – Preventing Chronic Disease).

Globalne inicijative za zdravije gradove

Kako bi se sučelili ovim izazovima, razvijene su brojne globalne inicijative. Partnerstvo za zdravije gradove (u daljnjem tekstu Partnerstvo) okuplja 74 grada čiji su gradonačelnici potpisali obvezu za prevenciju NCD i ozljeda. Pokrenuto 2017. godine s 54 grada, Partnerstvo danas pruža tehničku pomoć, podršku u komunikaciji i grantove kroz Vital Strategies.

Ključne intervencije uključuju stvaranje gradova bez dima, zabranu oglašavanja duhana, poreze na duhan i slatke napitke, postavljanje nutritivnih standarda, regulaciju oglašavanja hrane, promicanje zdravijih restorana, smanjenje brzine vožnje, zakone o kacigama i sigurnosnim pojasima, podršku aktivnom kretanju, prevenciju predoziranja opijatima i uspostavu javnozdravstvenih podataka.

Primjeri uspjeha uključuju:

• Ahmedabad, Indija: Provedena anketa WHO STEPS s više od 5.700 stanovnika, fokusirana na faktore rizika NCD poput uporabe duhana bez dima.
• Lusaka, Zambija: Poboljšana sigurnost oko 7 škola, smanjena brzina u školskim zonama na 30 km/h u 2022. godini.
• Córdoba, Argentina: Pokrenuta inicijativa „Córdoba bira vodu“, instalirane fontane za vodu, planirana zabrana oglašavanja brze hrane i gaziranih pića.
• Greater Manchester, Ujedinjeno Kraljevstvo: Planiranje prvog parka bez dima u 2023. godini nakon angažmana 1.700 stanovnika.
• Phnom Penh, Kambodža: Instalirane 100 fontana za vodu u 76 osnovnih škola kako bi se podržala nacionalna zabrana slatkih pića i užina iz 2019. godine.

U 2021. godini, Partnerstvo je pokrenulo Policy Accelerator (Policy Accelerator) za podršku gradovima u stvaranju i usvajanju javnozdravstvenih politika kroz obuke i razmjenu iskustava. Osim Partnerstva, WHO-ova inicijativa Zdravi gradovi (WHO Healthy Cities) promiče suradnju između gradova i zdravstvenih institucija, dok Cities for Better Health okuplja preko 45 gradova za promicanje zdravlja. Njihov Healthy Cities Challenge podržava lokalna rješenja za zdravije urbane okoline, s naglaskom na zdravstvenu jednakost.

Uloga urbanog planiranja u zdravlju

Integracija zdravlja u urbano planiranje ključna je za stvaranje zdravijih gradova. Sistematski pregled objavljen u BMC Public Health pokazao je da većina inicijativa cilja na NCD, a gradska zdravstvena odjela sve više doprinose, iako je uloga gradonačelnika ograničena. Ovo naglašava potrebu za jačim suradnjama između sektora urbanog planiranja i zdravstva.

Statistike pokazuju da su područja s višom prevalencijom kroničnih bolesti često obilježena socioekonomskim nedostacima, poput viših stopa invalidnosti (19,6% vs. 11,4%), neosiguranosti (9,8% vs. 5,3%) i nezaposlenosti (3,2% vs. 2,8%). Također, ova područja imaju slabiji pristup zdravstvenim uslugama, s većim udaljenostima do ljekarnica (5,7 milja vs. 0,9 milje) i hitnih odjela (14,6 milja vs. 5,3 milje). Ovi podaci ukazuju na potrebu za boljim urbanim planiranjem kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti.

Što možemo zaključiti?

Zdravi gradovi ključni su za prevenciju kroničnih bolesti, a njihova važnost raste s daljnjom urbanizacijom. Kroz globalne inicijative poput Partnerstva za zdravije gradove i lokalne napore, gradovi mogu postati zdraviji, omogućujući stanovnicima bolje životne uvjete i zdravlje.

Nastavak suradnje između urbanih planera, zdravstvenih djelatnika i zajednica, uz integraciju zdravlja u sve aspekte urbanog planiranja, ključan je za ostvarenje ovog cilja. Budućnost zdravih gradova ovisi o sposobnosti gradova da se prilagode i implementiraju inovativna rješenja za zdravstvene izazove.