Kako gradovi i tvrtke koje isporučuju Smart City usluge mogu biti sluge građanima, a ne gospodari?

Kako bi gradovi i tvrtke koje isporučuju Smart City usluge služili građanima, a ne postali njihovi “gospodari”, moraju postaviti interese građana u središte svojih inicijativa, osigurati transparentnost, participaciju te zadržati demokratsku kontrolu nad tehnologijama.

Gradonačelnici mogu postati istinski sluge građanima implementirajući politike koje uključuju participaciju, transparentnost, održivost i inkluzivnost.

Na taj način, tehnologija postaje alat za poboljšanje života, a ne sredstvo kontrole, čime se jača povjerenje i zadovoljstvo građana. U nastavku pogledajte na što se točno misli.

Gradska vlast u službi građana

1. Participacija građana

Ključ za izbjegavanje dominacije tehnologije nad građanima leži u uključivanju građana u proces donošenja odluka. To se može postići putem participativnih platformi koje omogućuju građanima da sudjeluju u kreiranju urbanih politika i usluga.

Gradovi poput Barcelone razvili su Decidim, digitalnu platformu za participaciju građana u odlučivanju o gradskim projektima. Ovakvi alati omogućuju građanima da predlažu projekte, glasaju o prioritetima i prate provedbu.

2. Otvoreni podaci i transparentnost

Kada gradovi i tvrtke koje isporučuju Smart City usluge djeluju kroz otvorene podatke, građani imaju bolji uvid u funkcioniranje grada. Transparentnost osigurava da javni podaci o prometu, energetici, zdravstvu i ostalim aspektima urbanog života budu dostupni svim građanima, bez ekskluzivnog pristupa tvrtki ili drugih privatnih interesa.

Gradovi poput Helsinkija i Amsterdama pokrenuli su otvorene platforme koje omogućuju građanima pristup podacima i potiču razvoj novih aplikacija koje služe zajednici.

3. Privatnost i zaštita podataka

Važno je da Smart City rješenja poštuju privatnost građana. Podaci prikupljeni putem senzora, kamera i digitalnih sustava moraju biti strogo zaštićeni, a građani moraju biti informirani o tome kako se njihovi podaci koriste.

Postojeći primjeri pokazuju da su strogi zakoni o privatnosti poput Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u EU ključni za osiguranje prava građana u digitalnom prostoru.

4. Demokratska kontrola

Gradovi moraju zadržati kontrolu nad tehnologijama i osigurati da privatne tvrtke ne postanu previše utjecajne u upravljanju gradom. To znači da bi upravljanje javnim resursima i uslugama trebalo ostati u nadležnosti javnih tijela, dok privatne tvrtke mogu isporučivati rješenja pod strogo reguliranim uvjetima.

Na primjer, u Amsterdamu grad održava kontrolu nad ključnim urbanim uslugama i osigurava da tehnološki partneri ispunjavaju stroge standarde odgovornosti.

5. Dizajn orjentiran na čovjeka

Rješenja Smart City-a trebaju biti dizajnirana tako da zadovolje stvarne potrebe građana. To uključuje dizajniranje pametnih tehnologija koje unapređuju javne usluge (npr. pametni sustavi za upravljanje otpadom) i poboljšavaju svakodnevni život (npr. pametna javna rasvjeta koja štedi energiju i prilagođava se potrebama stanovništva).

Što građani očekuju od gradske uprave u jednom modernom Smart City gradu?

Građani u modernom Smart City gradu imaju visoka očekivanja od gradske uprave, posebno s obzirom na to kako tehnologija može poboljšati njihov svakodnevni život.

Evo što građani najčešće očekuju.

1. Transparentnost i participacija

Građani očekuju transparentnu komunikaciju i mogućnost da sudjeluju u procesima donošenja odluka. Pametni gradovi omogućuju pristup otvorenim podacima i stvaraju digitalne platforme koje građanima omogućuju da daju povratne informacije i sudjeluju u planiranju urbanih projekata.

Primjer: Grad Barcelona koristi participativnu platformu Decidim, koja omogućuje građanima da sudjeluju u političkim odlukama putem online foruma, glasanja i prijedloga.

2. Poboljšanje urbanih usluga

Građani očekuju da će Smart City rješenja unaprijediti osnovne javne usluge, poput prometnih sustava, upravljanja otpadom, sigurnosti, i pristupa obrazovanju i zdravstvu. Očekuju pametne sustave koji olakšavaju svakodnevni život, smanjujući čekanja u prometu, unapređujući sigurnost i optimizirajući potrošnju resursa.

Primjer:Kopenhagen koristi pametne prometne sustave za optimizaciju prometa, smanjenje emisija i poboljšanje iskustva kretanja po gradu. Pametne semafore koriste za olakšavanje prolaska biciklista i javnog prijevoza.

3. Održivost i ekološka odgovornost

Građani sve više očekuju od gradskih uprava da djeluju održivo i da se bore protiv klimatskih promjena. To uključuje primjenu pametnih sustava za upravljanje energijom, povećanje zelene infrastrukture i smanjenje emisija ugljika.

Primjer:Pariz ima ambiciozan plan da do 2030. godine proizvodi 50% svoje hrane lokalno, što uključuje poticanje urbane poljoprivrede i smanjenje emisija povezane s transportom hrane.

4. Digitalna inkluzija

Građani očekuju da gradska uprava osigura digitalnu inkluziju svih stanovnika, uključujući pristup tehnologiji i internetu za sve građane, bez obzira na njihovu dob, socijalni status ili obrazovanje. Ovo uključuje uvođenje besplatnog Wi-Fi-ja u javnim prostorima i edukativne programe o digitalnim vještinama.

Primjer:Helsinki aktivno potiče digitalnu inkluziju kroz platformu Forum Virium Helsinki, koja omogućuje jednak pristup pametnim uslugama za sve građane.

5. Brza i efikasna rješenja za svakodnevne izazove

Građani očekuju brza rješenja za svakodnevne izazove, kao što su upravljanje prometnim gužvama, dostupnost parkinga i pristupačnost javnog prijevoza. Smart City rješenja omogućuju upotrebu senzora, aplikacija i podataka za optimizaciju ovih usluga u stvarnom vremenu.

Primjer:London je uveo pametne parking sustave i elektroničke naplatne sustave za promet, što smanjuje zagušenje u gradu i potiče korištenje javnog prijevoza.

6. Sigurnost i privatnost

Uz sve veću digitalizaciju gradskih usluga, građani očekuju da će njihovi podaci biti sigurni, a njihova privatnost zaštićena. Implementacija stroge zaštite podataka, kao što je GDPR, ključna je za povjerenje građana.

7. Pametna mobilnost i prometna infrastruktura

Pametni gradovi nude rješenja za pametnu mobilnost, poput integracije javnog prijevoza, car-sharinga, biciklističkih staza i pješačkih zona. Građani očekuju da će gradska infrastruktura podržavati održive načine prijevoza i olakšavati kretanje kroz grad.

Primjer:Amsterdam je lider u održivom urbanom transportu, potičući korištenje bicikala i električnih vozila, uz pametno upravljanje prometom.

Političke Mudrosti: Možemo li iz prošlosti graditi bolju budućnost?

U sklopu ovogodišnjeg Smart City Summit-a koji će se održati u Savudriji u terminu od 05. – 07.03.2025., prvi dan na panelu pod pod nazivom “Političke mudrosti: Lekcije iz prošlih mandata” okupit ćemo istaknute bivše političke vođe kako bi podijelili svoja iskustva i lekcije stečene tijekom svojih mandata.

Cilj panela je refleksija o izazovima političkog liderstva i donošenju odluka koje su oblikovale društvo, ali i promišljanje o tome koliko prošlost utječe na budućnost.

Jedan od ključnih govornika bit će bivši predsjednik, čiji mandat ostaje upamćen po važnim reformama i vođenju zemlje kroz složene političke situacije. Njegov doprinos raspravi uključivat će perspektivu o političkoj odgovornosti, kompromisima i učenju iz grešaka, s posebnim naglaskom na pitanje: “Vrijedi li se vraćati unatrag kako bismo bolje razumjeli gdje idemo?”

Panel će također istražiti ključno pitanje: Ima li napretka u učenju iz prošlosti, ili nas ona ponekad sputava? Raspravljat će se o tome kako iskustva prošlih lidera mogu pomoći u donošenju boljih odluka danas, ali i o riziku prevelikog oslanjanja na “stare recepte” u svijetu koji se neprestano mijenja.

Sudionici će imati priliku postaviti pitanja o tome jesu li političke mudrosti prošlih mandata dovoljno iskorištene za stvaranje održivih promjena i kako transparentnost, integritet i služenje općem dobru mogu oblikovati političke odluke u budućnosti.