Kako gradovi komuniciraju s djecom?

Jedno od područja interesa ankete „Kako lokalne zajednice komuniciraju s građanima?” bilo je razvoj i rast sudjelovanja (participacije) djece u odlukama koje ih se tiču, a koje donose njihove lokalne zajednice.

Na nacionalnoj razini, djeca se sve više uključuju u donošenje odluka politika i mjera. Tako su uključena u Vijeće za djecu, Nacionalno vijeće učenika te Mrežu mladih savjetnika Pravobraniteljice za djecu. Na lokalnoj razini brojni gradovi surađuju s Dječjim gradskim vijećima kroz koje djeca mogu utjecati na odluke koje donose odrasli. U tom procesu, veliku ulogu ima inicijativa Gradovi i općine – prijatelji djece koju provodi Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske u suradnji s partnerima.

IZAZOV 1: Ulažite u izravnu komunikaciju s djecom

Većina gradova komunicira s djecom neizravno. Bilo putem vrtića i škola kojima su gradovi osnivači te putem udruga.

Iako 63% gradova navodi da u svojoj lokalnoj zajednici imaju dječje predstavničko tijelo, tek svaki četvrti od tih gradova komunicira s djecom putem Dječjeg gradskog vijeća ili drugog predstavničkog tijela. Dok tri grada navode kako ne komuniciraju s djecom. Samo 5 od 38 gradova navelo je izravne susrete djece s gradonačelnikom kao jedan od načina na koji komuniciraju s djecom. Manje od trećine gradova ima redovno vrijeme u kojem primaju djecu. Nešto više od dvije trećine gradova navodi da susrete s djecom organiziraju nekoliko puta godišnje. Dok 9 gradova takvo što ne radi.
Ovi odgovori ukazuju na nisku razinu ulaganja u izravnu komunikaciju s djecom. Poticanje djece na sudjelovanje u donošenju odluka u lokalnoj zajednici. Prostor za nova promišljanja u tom području i razvoj je velik. Na gradovima je odgovornost da taj prostor domisle i u konačnici podrže djecu u odrastanju. Sve s idejom da su ona svom gradu važna.

IZAZOV 2: Pitajte djecu kako doživljavaju participaciju u svojim lokalnim samoupravama

92.11% gradova smatra da odluke koje se donose trebaju uvažavati najbolji interes djeteta, a gotovo dvije trećine gradova se slaže da bi uključivanje djece doprinijelo boljem upravljanju gradom.

Osim ovog, 3 od 4 grada smatraju da imaju dovoljno znanja i iskustva za suradnju i komunikaciju s djecom, a više od polovice smatra kako znaju kako uključiti djecu u odlučivanje te da imaju model za takvu aktivnost, dok 73% smatra kako prilagođava jezik i stil komunikacije djeci.
Ovakvi odgovori gradova su izvrstan temelj na kojem se mogu izgrađivati odnosi između gradova i djece koja u njima žive. Međutim, kako bi se dobila cjelovitija slika, bilo bi važno ove samoprocjene verificirati u suradnji s djecom. Stoga pozivamo gradove da pitaju djecu o njihovom doživljaju participacije u lokalnim zajednicama.

IZAZOV 3: Osigurajte djeci mogućnost da upoznaju kako funkcionira njihova lokalna samouprava

Polovica gradova misli da bi bilo zanimljivo vidjeti što bi se dogodilo kada bi se dio gradskog proračuna dao na upravljanje djeci.

Ovaj podatak govori o djelomičnoj otvorenosti gradova u odnosu na neka nova i drugačija razmišljanja o tome kako provoditi dječju participaciju koja su već isprobana u školama i lokalnim zajednicama u svijetu.
Stoga i rezultati ove ankete ukazuju da bi bilo poželjno da gradovi u većoj mjeri osiguraju djeci mogućnost da upoznaju kako funkcionira njihova lokalna zajednica i kako se u njoj donose odluke i za njih preuzima odgovornost. Vodeći lideri svijeta u sve većoj mjeri se obraćaju djeci te ih nastoje uključiti u ključne procese i događaje koji utječu na živote djece, a tu praksu bilo bi dobro vidjeti i u našem okruženju.

Treba napomenuti kako dva od tri grada koji su dali odgovore u anketi nose naslov „Grada – prijatelja djece“ iz čega se dade zaključiti kako postoji pozitivna veza između dobrih praksi komunikacije s djecom i stavova prema participaciji djece u gradovima koji nose tu titulu, u odnosu na gradove koji ju nemaju.