Kina gradi grad veličine Londona: može li Xiong’an postati budućnost urbanog života?
KINA GRADI NOVI GRAD VELIČINE LONDONA: Kina u Xiong’anu gradi grad budućnosti veličine Londona, zamišljen kao pametna i zelena protuteža preopterećenom Pekingu. No, iza spektakularne vizije stoji veliko pitanje: može li se život, od škola do državnih tvrtki, preseliti dekretom i planom? Više u nastavku…
U projekt koji se smatra jednim od najambicioznijih urbanističkih projekata današnjice su već uložene stotine milijardi eura.
Grad koji treba rasteretiti Peking
Stotinjak kilometara južno od Pekinga, u kineskoj pokrajini Hebei, niče jedan od najambicioznijih urbanističkih projekata današnjice. Xiong’an New Area zamišljen je kao novi grad budućnosti, prostor koji bi trebao preuzeti dio funkcija kineske prijestolnice i postati model pametnog, zelenog i tehnološki naprednog urbanog razvoja.
Projekt je pokrenut 2017. godine, a kineske vlasti predstavljaju ga kao pothvat nacionalne važnosti, usporediv s razvojem Shenzhena i šangajskog Pudonga. Prema dostupnim podacima, u Xiong’an je već uloženo više od jednog bilijuna juana, odnosno oko 145 milijardi američkih dolara. Riječ je o planiranom području koje dugoročno može dosegnuti oko 2.000 četvornih kilometara, što ga po razmjerima stavlja uz bok Londonu.
Pametni grad kao politički projekt
Xiong’an nije običan građevinski pothvat. On je i politička poruka. Kineski predsjednik Xi Jinping ponovno je u ožujku 2026. obišao novo područje te poručio da ono mora postati inovacijsko središte i primjer “visokokvalitetnog razvoja”. Tijekom posjeta obišao je gradilišta, sjedište energetske kompanije China Huaneng i kampus Pekinške srednje škole br. 4, čime je naglašeno da projekt ne uključuje samo urede i prometnice, nego i škole, bolnice, istraživačke centre i javne usluge.
Središnja ideja jest preseliti iz Pekinga funkcije koje nisu nužne za njegovu ulogu političkog središta: državna poduzeća, sveučilišta, financijske institucije, bolnice i istraživačke ustanove. China Huaneng je, primjerice, u Xiong’an već preselio više od tisuću zaposlenika, dok se spominje i dolazak drugih velikih državnih kompanija.
Grad se razvija kao laboratorij za pametnu infrastrukturu. U planovima se ističu digitalno upravljanje prometom, podzemni infrastrukturni koridori, energetski učinkovitija gradnja, zelene površine i koncept “15-minutnog grada”, u kojem bi ključne usluge trebale biti dostupne u kratkoj šetnji. Kineski državni mediji navode da je već razvijeno više od 200 četvornih kilometara područja i izgrađeno više od 5.300 zgrada.
Vizija do 2035., ali i otvorena pitanja
Službeni cilj je da Xiong’an do 2035. bude “u osnovi” razvijen kao moderan, zelen, inteligentan i ugodan grad, dok se do sredine stoljeća očekuje da postane međunarodno prepoznatljiv urbani model.
No golemi projekti ovakve vrste ne ovise samo o betonu, tehnologiji i političkoj volji. Njihov uspjeh mjeri se time hoće li ljudi ondje zaista živjeti, raditi i stvarati svakodnevicu. Kritičari upozoravaju da se novi gradovi ne mogu napuniti samo uredbama, osobito ako institucije, zaposlenici i njihove obitelji ne vide dovoljno razloga za trajno preseljenje. Xiong’an je zato više od kineskog urbanističkog eksperimenta: on je test mogućnosti države da planiranjem oblikuje grad, gospodarstvo i društveni život u razmjerima kakvi se rijetko viđaju.
Hoće li Xiong’an postati kineski grad budućnosti ili golemi spomenik političkoj ambiciji, znat će se tek u godinama koje dolaze. Za sada je sigurno samo jedno: Kina ondje ne gradi samo novi grad, nego i vlastitu viziju 21. stoljeća.
