Kopenhagen grabi prema digitalnoj neovisnosti
U današnjem digitalnom dobu, gradovi diljem svijeta sve više ovise o tehnološkim rješenjima za upravljanje ključnim uslugama poput javne uprave, prometa i komunikacije s građanima. Međutim, ova ovisnost, posebice o velikim američkim tehnološkim kompanijama poput Microsofta, donosi rizike povezane s privatnošću, sigurnošću i kontrolom nad podacima.
Kopenhagen, zajedno s Aarhusom, vodi dansku inicijativu za smanjenje ovisnosti o stranim tehnološkim rješenjima, usmjeravajući se prema digitalnoj suverenosti. Kroz prelazak na otvoreni softver i istraživačke projekte poput SOVEREIGN-a, Kopenhagen pokazuje kako gradovi mogu preuzeti kontrolu nad svojim digitalnim infrastrukturama, smanjiti troškove i zaštititi podatke svojih građana.
Pogledajmo malo detaljnije kako Kopenhagen ostvaruje digitalnu neovisnost i kako se ova inicijativa uklapa u širi europski kontekst.
Kopenhagenov put prema digitalnoj neovisnosti
Kopenhagen i Aarhus, dva vodeća danska grada, predvode inicijativu za smanjenje ovisnosti o američkim tehnološkim gigantima, s posebnim fokusom na Microsoft. Ova odluka dio je šireg europskog pokreta prema digitalnoj suverenosti, potaknutog brigama o mogućim američkim sankcijama i ograničenjima pristupa digitalnim infrastrukturama.
Danska vlada, pod vodstvom ministrice digitalizacije Caroline Stage, najavila je ambiciozan plan prijelaza s Microsoftovih proizvoda, uključujući Office 365 i Windows, na otvoreni softver poput LibreOfficea i Linuxa. Prema planu, polovica zaposlenika Ministarstva digitalizacije započet će ovaj prijelaz u srpnju 2025., s ciljem potpunog napuštanja Microsoftovih proizvoda do jeseni 2025., tvrdi Denmark’s Digital Liberation.
Motivacija za promjenu
Odluka o napuštanju Microsoftovih proizvoda potaknuta je višestrukim razlozima:
- Geopolitički rizici: Slučaj s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), gdje je Microsoft ograničio pristup e-mail uslugama zbog američkih sankcija, pokazao je ranjivost ovisnosti o stranim tehnološkim kompanijama. Ovo je potaknulo danske vlasti da preispitaju svoju ovisnost o američkim dobavljačima.
- Ekonomski aspekti: Troškovi za Microsoftov softver u Kopenhagenu značajno su porasli, s 313 milijuna kruna 2018. na 538 milijuna kruna 2023., što predstavlja povećanje od 72%. Prelazak na otvoreni softver može značajno smanjiti ove troškove, čime se osigurava financijska održivost.
- Sigurnost i autonomija: Otvoreni softver omogućuje veću kontrolu nad digitalnim infrastrukturama, povećava sigurnost podataka i smanjuje ovisnost o stranim dobavljačima, čime se jača digitalna suverenost.
Metode provedbe
Da bi se osigurao uspješan prijelaz, Kopenhagen i Aarhus ulažu u sljedeće aktivnosti:
- Obuka zaposlenika: Gradovi provode programe obuke kako bi zaposlenici savladali korištenje novih softverskih rješenja poput LibreOfficea i Linuxa.
- Razvoj lokalnih rješenja: Umjesto oslanjanja na strane platforme, gradovi razvijaju vlastite digitalne infrastrukture, osiguravajući interoperabilnost i sigurnost.
- Suradnja s partnerima: Danska vlada, gradovi i akademske institucije, poput Sveučilišta u Kopenhagenu, rade zajedno na implementaciji ovih promjena.
Ova strategija ne samo da smanjuje troškove već i osigurava da gradovi zadrže kontrolu nad svojim podacima i infrastrukturama, što je ključno za digitalnu neovisnost.
Projekt SOVEREIGN: Istraživanje digitalne suverenosti
Pored praktičnih koraka, Kopenhagen doprinosi i teorijskom razumijevanju digitalne suverenosti kroz projekt SOVEREIGN, koji se provodi na Sveučilištu u Kopenhagenu. Vođen profesorima Rebecca Adler-Nissen i Kristin Anabel Eggeling, ovaj istraživački projekt, koji traje od 2021. do 2025., usmjeren je na istraživanje koncepta digitalne suverenosti kroz diskursnu analizu i političku etnografiju.
Cilj projekta je razumjeti kako se digitalna suverenost oblikuje u Europi, posebice u odnosu na velike tehnološke kompanije i europsku integraciju. Iako je istraživački, SOVEREIGN pruža teorijsku osnovu za praktične inicijative poput prelaska na otvoreni softver, naglašavajući važnost europskih vrijednosti poput privatnosti i sigurnosti.
Ključni ciljevi projekta
| Aspekt | Opis |
|---|---|
| Istraživački fokus | Analiza diskursa i politička etnografija za razumijevanje digitalne suverenosti |
| Cilj | Razumjeti odnos između europskih gradova, velikih tehnoloških kompanija i europske integracije |
| Trajanje | 2021. – 2025. |
| Utjecaj | Pruža teorijsku osnovu za praktične inicijative digitalne neovisnosti |
Širi europski kontekst
Kopenhagenova inicijativa dio je šireg europskog trenda prema digitalnoj neovisnosti. Gradovi poput Amsterdama, Tilburga i Košica također razvijaju projekte koji promiču digitalnu suverenost, koristeći otvoreni softver, umjetnu inteligenciju (AI) i Internet stvari (IoT) za stvaranje lokalnih digitalnih infrastruktura.
Na primjer, Amsterdam testira open-source softver za upravljanje gradskim podacima, dok Tilburg koristi digitalne alate za održivi energetski sustav. Europska Unija podržava ove napore kroz inicijative poput GAia-X i Connecting Europe Facility (CEF), pružajući financijsku i tehničku potporu za razvoj suverenih digitalnih rješenja. Ovi projekti odražavaju rastuću svijest o potrebi za smanjenjem ovisnosti o stranim tehnološkim kompanijama i jačanjem europskih vrijednosti.
Sada se postavljaju standardi za digitalnu neovisnost u Europi
Kopenhagen, zajedno s Aarhusom, postavlja standard za digitalnu neovisnost u Europi, napuštajući Microsoftove proizvode u korist otvorenog softvera poput LibreOfficea i Linuxa. Ova inicijativa, potpomognuta istraživačkim projektom SOVEREIGN, ne samo da smanjuje troškove i povećava sigurnost već i jača digitalnu suverenost Danske.
Kroz ulaganje u obuku zaposlenika i razvoj lokalnih digitalnih rješenja, Kopenhagen pokazuje da je moguće preuzeti kontrolu nad digitalnim infrastrukturama. Ovi napori dio su šireg europskog pokreta prema digitalnoj autonomiji, koji ima potencijal transformirati način na koji gradovi upravljaju svojim podacima i uslugama, usklađujući ih s europskim vrijednostima privatnosti i sigurnosti.
