Milan besplatnim trgovinama pobjeđuje u borbi protiv rasipanja hrane

Gallaratese centar izgleda kao svaki drugi talijanski supermarket. No, proizvode na policama ovog prostora, u vlasništvu Grada Milana, donirali su lanci supermarketa i privatne tvrtke. Kupci, koji dođu obaviti kupovinu, ne plaćaju ništa.

Milano je prvi veći grad koja provodi politiku upravljanja otpadom hrane na razini grada, oslanjajući se na opsežnu suradnju javnih tijela, banaka hrane, dobrotvornih udruga, nevladinih organizacija, sveučilišta i privatnih tvrtki.

Trenutno su otvorena tri slična prostora, a drugi bi uskoro trebali ugledati svjetlo dana.

Lokalno smanjenje količine hrane koja se baca

Škola menadžmenta Politecnico di Milano provela je studiju izvedivosti modela i otkrila da tri gradska centra za obradu otpada od hrane oporabe oko 130 tona hrane godišnje, ili 350 kg dnevno, što je jednako 260.000 obroka.

Hiperlokalna orijentacija također je bila važan čimbenik u milanskoj prehrambenoj politici: višak hrane bi se idealno trebao preraspodijeliti unutar istog susjedstva, što smanjuje emisije ugljika i maksimizira svježinu hrane.

„Načelo oporabe hrane i distribucije na istom području dobar je model“, objašnjava Andrea Segrè, profesor poljoprivredne politike na Sveučilištu u Bologni. “Ako hranu dobijete s jednog mjesta i imate dobrotvornu organizaciju udaljenu oko 20 milja, morate je transportirati, pohraniti i rashladiti, što će koštati više od same hrane. Da bismo bili održivi, ​​moramo djelovati na lokalnoj razini. To je model blizine.”

Milanski pakt o urbanoj prehrambenoj politici globalni je sporazum koji je potpisalo više od 200 gradova kao što su Ghent, São Paulo, Seoul i Melbourne, a svi su se obvezali na implementaciju sličnih čvorišta, javlja divercitymag.be