Najnovije izvješće tvrdi da će AI omogućiti nove prihode za gradove
Korištenje lokalno generiranih javnih podataka za strojno učenje umjetne inteligencije (AI) moglo bi pružiti nove izvore prihoda lokalnim i regionalnim vlastima, kaže se u dokumentu o politici koji razmatra mogućnosti i izazove umjetne inteligencije i gradova
Istraživanje Korištenje umjetne inteligencije u gradovima, koje je proveo Global Cities Hub sa sjedištem u Ženevi, kaže da lokalne vlasti generiraju čak stotine petabajta podataka, iz kojih se mogu izvesti napredna rješenja za strojno učenje.
Koliko je doista velik petabajt?
Jedan petabajt je 1024 terabajta (što je oko milijun gigabajta) podataka. Ako se trend nastavi, vrlo je vjerojatno da će vrlo skoro petabajti zamijeniti terabajte kao mjerna jedinica za standard korisnika prilikom pohranjivanja velike količine podataka.
Evo nekih primjera petabajta iz života:
- 1 petabajt (ili PB) je oko 500 milijardi ”standardnog” teksta koji otipkamo u .txt formatu. To je ujedno i oko 745 milijuna nekadašnjih floppy disketa.
- 1 i pol petabajt iznosi jedna milijarda fotografija na Facebooku.
- 20 petabajta je iznosila (što znači da sada iznosi puno više) količina podataka koju je Google procesuirao prije petnaest godina i to u jednome danu.
Dokument razmatra gdje umjetna inteligencija može najbolje poslužiti lokalnim vlastima i daje pregled glavnih etičkih načela
Kombinirajući tehnologiju digitalnih blizanaca s algoritmima omogućenim AI i urbanim operativnim mehanizmima, nudi se mogućnost izravnog skoka na urbanu nadogradnju sklonu budućnosti.
“Nemaju svi gradovi potrebna sredstva za razvoj kapaciteta za prikupljanje, obradu i korištenje količine podataka na kojima se nalaze“, rekao je Andras Szorenyi, autor dokumenta o politici, za Cities Today. “Ali svi oni moraju imati refleks da zadrže kontrolu i dopuste drugim akterima da iskoriste taj resurs samo kada pridonose javnoj dobrobiti i poboljšanju kvalitete života građana.”
Dokument razmatra gdje umjetna inteligencija može najbolje poslužiti lokalnim vlastima i daje pregled vodećih načela koja osiguravaju etičku upotrebu umjetne inteligencije. Tvrdi da bi lokalne i regionalne vlasti trebale moći unijeti svoje potrebe i očekivanja u globalne procese regulacije umjetne inteligencije.
Implementacija AI za bolje funkcioniranje grada
“S jedne strane, lokalne vlasti koje žele pružati bolje javne usluge i povećati dobrobit svojih stanovnika trebaju implementirati AI na načine koji zadovoljavaju stvarne potrebe i unapređuju vlastitu lokalnu misiju”, dodao je Szorenyi. “S druge strane, relevantne međunarodne organizacije trebale bi ih formalno i aktivno uključiti na institucionaliziran način u globalne procese donošenja odluka vezanih uz umjetnu inteligenciju, jer su gradovi ti koji provode većinu međunarodnih instrumenata na terenu.“
Postojeće najbolje reference za gradove uključuju:
- Savjetodavni odbor visoke razine UNSG-a za umjetnu inteligenciju mapira djelokrug upravljanja i predlaže političke i institucionalne opcije.
- Bijela knjiga UN-Habitata ‘AI & Cities’ promiče pristup umjetnoj inteligenciji usmjeren na ljude i angažman zajednice.
- Načela OECD-a o umjetnoj inteligenciji daju smjernice za odgovorno upravljanje odgovornom umjetnom inteligencijom.
- Okvirna konvencija Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava prvi je pravni okvir koji pokriva sustave umjetne inteligencije tijekom njihovog životnog ciklusa.
- Etičke smjernice EU-a za pouzdanu umjetnu inteligenciju naglašavaju umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka koja poštuje temeljna prava, etička načela i društvene vrijednosti.
“Različite multilateralne inicijative nastoje regulirati umjetnu inteligenciju, poput njezine etičke upotrebe općenito ili njezine upotrebe u pametnim gradovima posebno”, rekao je Szorenyi. “Iako je većina ovih procesa tradicionalno međuvladina, Global Cities Hub ima za cilj otvoriti pravi prostor lokalnim i regionalnim vlastima da se njihov glas čuje izravno ili neizravno.“
