Nevidljiva tehnologija koja mijenja gradove: Kako mali senzori mogu spriječiti velike probleme?

Dok gradovi ulažu milijune u digitalizaciju, jedna gotovo nevidljiva tehnologija tiho mijenja način upravljanja javnim uslugama. LoRaWAN povezuje tisuće senzora koji otkrivaju kvarove, prate okoliš i upozoravaju na opasnosti. Može li upravo ta jeftina mreža postati temelj pametnih gradova budućnosti?

Pametni gradovi ne moraju nužno biti ispunjeni skupim kamerama, složenim računalnim sustavima i najnovijom telekomunikacijskom infrastrukturom. Ponekad su za velike promjene dovoljni mali senzori, jednostavna bežična mreža i pravodobna informacija.

Upravo na tom načelu temelji se LoRaWAN (Long Range Wide Area Network), komunikacijska tehnologija koja omogućuje povezivanje velikog broja uređaja na udaljenostima od nekoliko kilometara, uz iznimno malu potrošnju energije. Kako ističe portal Tomorrow.City, riječ je o jednom od važnih tehnoloških temelja razvoja pametnih i sigurnijih gradova.

Jedna mreža, tisuće senzora i baterije koje traju godinama

Najveća prednost LoRaWAN tehnologije njezina je sposobnost prijenosa malih količina podataka na velike udaljenosti, bez potrebe za stalnim napajanjem ili mobilnom internetskom vezom svakog uređaja. Prema podacima organizacije LoRa Alliance, pojedini senzori mogu raditi i do deset godina na jednoj bateriji, ovisno o uvjetima uporabe.

To gradovima otvara brojne mogućnosti. Senzori ugrađeni u vodovodnu mrežu mogu otkrivati curenja, oni u spremnicima za otpad dojavljivati kada ih treba isprazniti, a uređaji na parkiralištima pratiti slobodna mjesta. Istodobno se mogu nadzirati kvaliteta zraka, razina buke, vlažnost tla i stanje javne rasvjete.

Posebno je važna činjenica da grad može uspostaviti vlastitu mrežu, bez potrebe za pojedinačnim pretplatama na mobilne usluge za svaki senzor. Otvoreni standard također olakšava povezivanje opreme različitih proizvođača.

Prema podacima koje prenosi Tomorrow.City, LoRaWAN već povezuje više od 150 milijuna uređaja diljem svijeta, uz godišnju stopu rasta od približno 25 posto.

Island nadzire geotermalne cjevovode, a Valencia senzorima smanjuje buku

Koliko LoRaWAN može biti koristan u praksi, pokazuju dva zanimljiva europska primjera.

Na Islandu se tehnologija koristi za nadzor 27 kilometara dugog geotermalnog cjevovoda koji povezuje elektranu Nesjavellir s Reykjavíkom. Zbog planinskog terena i otežanog pristupa tijekom zime, tradicionalni pregledi infrastrukture bili su zahtjevni i skupi.

Ugradnjom senzora omogućen je daljinski nadzor sustava, čime je smanjena potreba za terenskim obilascima, povećana pouzdanost podataka i poboljšana učinkovitost održavanja.

Drukčiji primjer dolazi iz španjolske Valencije. U gradskoj četvrti Ruzafa postavljeni su senzori koji mjere razinu ulične buke, osobito oko ugostiteljskih terasa.

Kada buka prijeđe unaprijed određenu granicu, povezana svjetla mijenjaju boju u crvenu, upozoravajući posjetitelje da smanje glasnoću razgovora. Nakon što se razina buke normalizira, svjetla se vraćaju u početno stanje.

Takav sustav potiče odgovornije ponašanje bez neposrednog kažnjavanja građana, a istodobno pridonosi kvalitetnijem suživotu stanovnika i ugostitelja. Oba projekta predstavljena su u analizi Tomorrow.Cityja, objavljenoj u suradnji s organizacijom LoRa Alliance.

Velika prilika za hrvatske gradove i općine

Za hrvatske jedinice lokalne samouprave LoRaWAN predstavlja zanimljivu mogućnost postupne i financijski pristupačnije digitalizacije komunalnih usluga. Posebno je primjenjiv u upravljanju vodovodnim sustavima, javnom rasvjetom, zelenim površinama i gospodarenjem otpadom.

Primjerice, senzori za praćenje vlage u gradskim parkovima mogu omogućiti racionalnije navodnjavanje, dok uređaji za mjerenje razine vode u kanalima i vodotocima mogu pomoći u ranom upozoravanju na poplave. LoRa Alliance posebno ističe mogućnosti daljinskog očitanja potrošnje vode i otkrivanja gubitaka u distribucijskoj mreži.

Ipak, tehnologija ima ograničenja. Kako upozorava The Things Network, LoRaWAN nije namijenjen prijenosu velikih količina podataka, videonadzoru ili primjenama koje zahtijevaju neprekidnu komunikaciju s vrlo malim kašnjenjem. Osim toga, uspješna primjena zahtijeva kvalitetno planiranje pokrivenosti signalom, sigurnosti i održavanja uređaja.

Za gradove stoga nije najvažnije koliko će senzora postaviti, nego koje će konkretne probleme njima riješiti.

Upravo se tu krije najveća vrijednost ove gotovo nevidljive tehnologije. Pametan grad nije onaj koji prikuplja najviše podataka, nego onaj koji ih zna pretvoriti u manje troškove, kvalitetnije javne usluge i sigurniji svakodnevni život svojih stanovnika.