Projekt pametnog grada: planiranje, primjeri i ključni faktori uspjeha

Zašto gradovi danas pokreću projekte pametnih gradova? Ovaj rast objašnjava se činjenicom da su projekti pametnih gradova postali praktičan i učinkovit odgovor na glavne izazove s kojima se gradovi suočavaju. Ovi izazovi će u bliskoj budućnosti postati složeniji i kritičniji, što čini važnim postaviti temelje za bolje gradove sutrašnjice.

Nešto više od polovice svjetske populacije već živi u gradu, a ta brojka će rasti. Ujedinjeni narodi procjenjuju da će do 2050. godine 68% ljudi živjeti u urbanim područjima. Migracije iz ruralnih područja i koncentracija resursa u određenim regijama potaknut će ovaj porast. Za gradove će to donijeti veće izazove i zahtijevati učinkovitije upravljanje. Rješenje leži u usvajanju modela pametnih gradova.

Što je projekt pametnog grada?

Ali što točno podrazumijevamo pod pametnim gradom? Iako se trenutno razina razvoja razlikuje od mjesta do mjesta, postoji nešto što ih ujedinjuje.

Definicije i ciljevi

Ukratko, pametni grad je onaj koji je integrirao tehnologiju u svakodnevni život. To ne znači samo dodavanje nekoliko alata; bilo bi pogrešno misliti da je automatizacija nekoliko semafora ili prikupljanje nekih podataka dovoljno da grad bude zaista pametan.

Pametni gradovi integriraju sve vrste vrhunskih rješenja s jasnim ciljem: poboljšanje urbane otpornosti i svakodnevnog života stanovnika uz postizanje ekonomske i ekološke učinkovitosti. Pozicioniraju se u prvi plan korištenjem digitalnih blizanaca i umjetne inteligencije (AI).

Opseg: od pilot projekata do projekata u punom opsegu

Iako su neki gradovi dovršili potpuno integrirane pametne urbane razvoje, dok drugi još uvijek pokreću projekte ili testiraju ideje kroz pilot projekte, potencijal projekata pametnih gradova izuzetno je visok.

Studija Grand View Researcha procjenjuje veličinu tržišta na 877,6 milijardi dolara u 2024. godini, s rastom od 29,4% između 2025. i 2030. Azijsko-pacifička regija čini 52,32% tržišta. Pametni gradovi su globalni fenomen.

Zašto gradovi danas pokreću projekte pametnih gradova?

Ovaj rast objašnjava se činjenicom da su projekti pametnih gradova postali praktičan i učinkovit odgovor na glavne izazove s kojima se gradovi suočavaju. Ovi izazovi će u bliskoj budućnosti postati složeniji i kritičniji, što čini važnim postaviti temelje za bolje gradove sutrašnjice.

Urbani izazovi koji pokreću projekte pametnih gradova

U mnogim aspektima, gradovi funkcioniraju kao laboratoriji u kojima se koncentriraju i rješavaju glavni globalni problemi. Moraju osmisliti strategije za održivost (uključujući društvena pitanja), učinkovito upravljanje okolišem i poboljšanja prometnih i energetskih mreža.

Podaci o ulaganjima pokazuju da su to ključna područja fokusa. Prema studiji Grand Viewa, većina potrošnje ide na pametni prijevoz. To uključuje sve od povezane signalizacije do upravljanja prometom i autonomnih vozila do analize podataka o obrascima kretanja.

Gradovi su također u prvom planu budućih globalnih izazova, poput starenja stanovništva, socijalne izolacije i sveobuhvatnih zdravstvenih izazova. Očekuje se da će ulaganja u pametnu zdravstvenu skrb biti najbrže rastuće područje u pametnim gradovima do 2030. godine, s povezanim rješenjima usmjerenima na poboljšanje zdravlja stanovništva i rješavanje povezanih izazova.

Stvaranje vrijednosti: održivost, učinkovitost, otpornost

Rješavanjem ovih izazova, projekti pametnih gradova ne samo da rješavaju probleme već i stvaraju vrijednost. Poboljšava se kvaliteta života stanovnika, kao i kvaliteta gradskih poslovnih i industrijskih mreža. Naizgled jednostavne mjere, poput poboljšanog upravljanja prometom, smanjuju emisije i njihove štetne učinke i na planet i na ljude, a istovremeno povećavaju logističku učinkovitost lokalnih tvrtki.

Značajni primjeri projekata pametnih gradova diljem svijeta

Sve ove prednosti potaknule su gradove da se utrkuju prema tehnološkom napretku. U nekim slučajevima, ovo je čak i inicijativa na državnoj razini, poput indijske Misije pametnih gradova. U drugim slučajevima, fokus je na određenim područjima, poput ugljično neutralnih naselja u Bahnstadtu (Heidelberg, Njemačka) ili Bryantu (Michigan, Sjedinjene Američke Države).

Masdar City, Abu Dabi

Ovaj grad unutar grada (smješten u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata) primjer je pametnog dizajna. Osnovan 2008. godine, stvoren je kao ekološki prihvatljiv, održiv i samodostatan grad. Također služi kao središte inovacija.

Songdo, Južna Koreja

Poznat kao “grad budućnosti”, barem u medijskim prikazima. Songdo se nalazi 65 kilometara od Seula na zemljištu iscrpljenom od mora. Dizajniran je da bude zelen, pogodan za hodanje i vrlo inteligentan. U domovima se prati potrošnja električne energije, a otpad se upravlja izravno iz kuhinja.

Ključne komponente i čimbenici uspjeha projekata pametnih gradova

Sve ove inicijative dijele određene elemente koji pomažu u podršci njihovim projektima i osiguravaju uspjeh.

Integrirano planiranje i održivost od samog početka

Baš kao što ne biste započeli gradnju kuće s krovom, projekt pametnog grada ne pokreće se počevši od tehnologije. Prvo je bitno definirati što želite postići i kako. Planiranje omogućuje da se ključna pitanja (poput održivosti) od samog početka integriraju s dugoročnom vizijom.

Korištenje digitalnih blizanaca i umjetne inteligencije za otpornost

Uključivanje naprednih tehnologija povećava učinkovitost projekata pametnih gradova i čini te gradove otpornijima. Umjetna inteligencija postala je snažan saveznik, nadilazeći generativne primjene umjetne inteligencije (na primjer, u uslugama za građane).

U Europskoj uniji promiče se njezina upotreba za podršku boljem donošenju odluka, upravljanje cestovnim prometom i omogućavanje suradničkog urbanog planiranja. Stvaranje digitalnih blizanaca omogućuje dublje razumijevanje urbane dinamike i načina na koji se s njom učinkovito nositi.

Standardizacija, interoperabilnost i usklađivanje dionika

Čak i najnaprednija tehnologija gubi svoju vrijednost ako se ne usredotoči na stvaranje standarda koji pojednostavljuju upravljanje i čine IT rješenja dostupnima svim dionicima ili na osiguravanje interoperabilnosti kako bi se spriječilo stvaranje silosa različitim rješenjima.

Na kraju, projekt pametnog grada mora biti usklađen s potrebama grada i njegovih stanovnika, rješavajući njihove izazove i stvarajući vrijednost za njih. Kao što je istaknuto u analizi UN-Habitata, to uključuje pomoć u smanjenju digitalnog jaza i rješavanju rizika klimatskih promjena.

Izazovi i naučene lekcije

Pametni gradovi stoga ne smiju pogoršavati društvene i urbane probleme; umjesto toga, trebali bi djelovati kao poluge za njihovo rješavanje. Ovo je ključna lekcija naučena iz projekata pametnih gradova. Istovremeno, urbana digitalizacija stvara nove izazove.

Povećane kibernetičke prijetnje

Jedan od najočitijih izazova je kibernetički kriminal. Kako se usluge digitaliziraju, a analogni sustavi postupno ukidaju, ranjivosti se povećavaju. U kontekstu rastućeg kibernetičkog kriminala, pametni gradovi moraju se pripremiti da budu potencijalne mete.

Rizici u upravljanju, financiranju i integraciji

Slično tome, korištenje alata trećih strana i stalno generiranje podataka postavljaju nova pitanja. Jedno ključno pitanje je tko kontrolira grad i njegove informacije kada upravljanje i integraciju IT alata obavljaju privatne tvrtke.

Zapravo, iako su otvoreni podaci (dostupni za bilo koju upotrebu ili istraživanje) ključni čimbenik uspjeha ovih projekata, ne pridržavaju se svi gradovi ovog standarda. Druga briga je mogućnost zloupotrebe. To jest, prava na privatnost mogu se izgubiti sa svakim poduzetim korakom.

Sve se to događa dok je financiranje takvih projekata nedovoljno, integracija alata (i u korištenju i u prihvaćanju od strane stanovništva) nedovoljna, a postavljaju se pitanja o tome kako će pametna tranzicija utjecati na buduće urbano upravljanje.