Stara zgrada postaje digitalni laboratorij: Berlin testira tehnologiju koja bi mogla promijeniti europske gradove

Stara zgrada postaje digitalni laboratorij: Berlin testira tehnologiju koja bi mogla promijeniti europske gradove
Stara zgrada u Berlinu postaje digitalni laboratorij, Izvor: pametni-gradovi.eu, AI

Na mjestu nekadašnje berlinske zračne luke Tegel počinje eksperiment koji bi mogao promijeniti način na koji obnavljamo stare zgrade. Mitsubishi Electric digitalnim blizancem želi istodobno smanjiti potrošnju energije, emisije CO2 i troškove, bez žrtvovanja udobnosti ljudi koji u njima borave u EU.

Nekadašnja zračna luka Berlin-Tegel postupno se pretvara u golemi laboratorij za tehnologije budućih gradova, a jedan od najnovijih projekata pokazat će može li se „pametnom“ učiniti i zgrada stara više od pola stoljeća. Mitsubishi Electric 1. rujna pokrenuo je demonstracijski projekt u sklopu Berlin TXL – Urban Tech Republica, u kojem će digitalni blizanac zgrade, podaci sa senzora i napredno upravljanje klimatizacijom pokušati pronaći optimalnu ravnotežu između potrošnje energije i ugodnih uvjeta za korisnike.

Za Mitsubishi Electric projekt je posebno važan jer se tehnologije razvijene i prethodno provjerene u japanskom testnom objektu SUSTIE, namijenjenom razvoju zgrada gotovo nulte odnosno neto nulte potrošnje energije, prvi put primjenjuju na postojećoj starijoj zgradi izvan Japana.

Digitalni blizanac tražit će najbolji način upravljanja zgradom

Za demonstraciju je odabrana 53 godine stara zgrada čelične konstrukcije sa sedam nadzemnih etaža i podrumom. Umjesto da se energetska učinkovitost pokušava poboljšati isključivo zamjenom fizičke opreme, Mitsubishi Electric namjerava izraditi njezin detaljan digitalni model – takozvani digitalni blizanac.

Virtualni model izrađuje se na temelju BIM podataka, među kojima su površina prostora, izolacijska svojstva zgrade i tehničke karakteristike ugrađene opreme. U kombinaciji s podacima prikupljenima putem IoT uređaja i senzora sustav može simulirati ponašanje stvarne zgrade te predviđati kako će različiti načini rada klimatizacijskih sustava utjecati na potrošnju energije i toplinsku udobnost korisnika.

Na temelju tih simulacija tehnologija bi trebala izrađivati optimalan plan rada klimatizacije. Ideja je jednostavna, ali potencijalno vrlo važna: zgrada se ne bi grijala ili hladila prema unaprijed zadanim, relativno krutim pravilima, nego prema podacima i predviđanjima koja omogućuju učinkovitije korištenje energije.

Projekt, međutim, ide i korak dalje od upravljanja jednom zgradom. Podaci o potrošnji električne energije koristit će se za izračun emisija CO2, a izvješća i podaci razmjenjivat će se između platformi za pametne zgrade i pametni grad. Cilj je provjeriti može li se optimizacija koja počinje unutar pojedine zgrade proširiti na razinu cijele gradske četvrti.

Od zračne luke do grada budućnosti

Lokacija za takav eksperiment nije odabrana slučajno. Berlin TXL – Urban Tech Republic nastaje na prostoru nekadašnje zračne luke Tegel kao istraživačko-industrijski park površine oko 202 hektara, posvećen urbanim tehnologijama. Razvoj cijelog projekta predviđen je u više faza sve do približno 2040. godine.

Planovi daju dojam razmjera transformacije. U Urban Tech Republicu predviđen je prostor za do 1.000 tvrtki i približno 20.000 radnih mjesta, dok bi kampus u konačnici mogao okupljati oko 5.000 studenata. Istraživanja i poslovni projekti trebali bi biti usmjereni na energetiku, održivu gradnju, mobilnost, recikliranje, umreženo upravljanje sustavima, čistu vodu i nove materijale.

Uz tehnološki park razvija se i Schumacher Quartier, nova četvrt s više od 5.000 stanova za više od 10.000 stanovnika. Tako se na prostoru bivše zračne luke pokušava povezati razvoj tehnologije s njezinom praktičnom primjenom u stvarnom gradskom okruženju.

Upravo zato Mitsubishi Electricov pokus ima značenje koje nadilazi jednu staru berlinsku zgradu. Europa već raspolaže golemim fondom postojećih objekata koji neće jednostavno nestati kako bi ih zamijenile nove, energetski učinkovite građevine. Ako digitalni blizanci, senzori i automatizirano upravljanje pokažu da se potrošnja energije može osjetno smanjivati i bez potpune rekonstrukcije, tehnologija bi mogla postati jedan od alata za modernizaciju postojećih gradova.

Mitsubishi Electric rezultate berlinskog projekta namjerava iskoristiti za daljnji razvoj rješenja koja istodobno povećavaju energetsku i operativnu učinkovitost te zadržavaju ugodne uvjete u zgradama. Tvrtka Berlin vidi i kao mogući model za širenje takvih rješenja najprije Europom, a zatim i drugim tržištima.

Ako eksperiment uspije, možda najvažnija poruka neće biti da grad budućnosti mora biti izgrađen od temelja. Naprotiv – dio pametnog grada budućnosti mogao bi već stajati oko nas, samo će postojeće zgrade trebati naučiti kako učinkovitije razmišljati i trošiti energiju.