Blago povećanje indeksa ekonomske slobode Hrvatske
Tek blago povećanje indeksa ekonomske slobode Hrvatske bilježi američka konzervativna zaklada Heritage Foundation. Indeks ekonomske slobode za 2021. bilježi povećanje skora Hrvatske za 1,4 boda odnosno na 63,6 od mogućih 100. U ranking je Hrvatska ostvarila pomak s 84. na 79. mjesto. Hrvatska u četverogodišnjem razdoblju također bilježi blagi rast.
Ipak, navedeni skor je i dalje ispod europskog prosjeka 70,1. Zaklada pritom navodi kako se Hrvatska pomakla u kategoriji umjereno slobodnih zemalja, ali “za daljnji napredak Vlada mora ubrzati provedbu svog dugo odgađanog paketa strukturnih reformi kako bi mogla privatizirati opterećujuća državna poduzeća i smanjiti državnu potrošnju. Daljnja poboljšanja također su potrebna u pravosudnom sustavu i zakonu o radu.” S druge strane, spominje se LNG terminal koji je u pogonu od 2021.
Poboljšanja samo u nekim područjima
Kada se pogledaju pojedina područja javnih politika, može se vidjeti kako su najslabije ocijenjeni državna potrošnja (35,8), efikasnost sudstva (41,1) i radna sloboda (43,6).
Izvješće u okviru svoje metodologije bilježi napredak Hrvatske u tek nekoliko područja koja se odnose na fiskalnu i regulatornu politiku. Prvo je smanjenje poreza na dohodak i dobit. Pritom se gledaju samo najviše granične stope, a još nije zabilježeno sniženje poreza na dohodak na 30% (od 1. siječnja 2021.). Zabilježeno je i vrlo blago smanjenje udjela državne potrošnje i značajnije smanjenje javnog duga u BDP-u (i to prije COVID-19 podataka). Također, u području regulatorne efikasnosti bilježi se umjereno povećanje poslovne slobode. Pritom se metodologija veže uz Doing Business izvješće Svjetske banke. U tom kontekstu važno je napomenuti kako Doing Business izvješće tijekom 2020. nije objavljeno, pa se za cijeli svijet gleda ono koje objavljeno 2019. Isto bilježi olakšanje procedure pokretanja poslovanja (i to prije nego što je uveden online START sustav) te na smanjenje troška građevinske dozvole (konkretno za smanjenje vodnog doprinosa), a na što se Heritage izvješće konkretno referira. Navedena poboljšanja poslovne slobode bilježi i Fraserovo izvješće o ekonomskoj slobodi.
Vezano uz pitanje vladavine prava, izvješće bilježi pad u pitanju zaštite vlasničkih prava, ali poboljšanje neovisnosti sudstva i integriteta vlade. Unatoč tome, navodi se kako je korupcija raširena.
Dok Hrvatska ostvaruje umjerena poboljšanja poslovne slobode, skor radne slobode ostaje isti pa se u izvješću navodi visoki trošak zapošljavanja i otpuštanja radnika. U navedenom kontekstu, ključni problem ostaje rigidni Zakon o radu koji je jedan od najrestriktivnih u Europi. Također, mali je napredak ostvaren u smanjenju subvencija gubitaškim državnim poduzećima. Širi kontekst odnosi se na činjenicu da je u ožujku 2021. Hrvatska u portfelju CERP-a imala 311 poduzeća. Ipak, premda je to i dalje visok broj, radi se smanjenju za barem 40% u odnosu na 2015.
U području trgovinske slobode, Hrvatski skor je visok s obzirom na jedinstveno tržište Europske unije. S druge strane, u kontekstu trećih zemalja spominje se problem necarinskih prepreka. Vezano uz investicije, sloboda je visoka jer Hrvatska ne postavlja restriktivne provjere. U području financijske slobode, navodi se kako je bankarski sektor dominantno u stranom vlasništvu.
Puno izvješće dostupno je ovdje.
Zaključno
Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) kroz projekt Hrvatska 2025 zagovara cjeloviti paket strukturnih reformi za povećanje ekonomske slobode.
Zakon o radu, državna poduzeća, subvencije, državni proračun i pravosuđe ostaju ključni strukturni problemi, dok su određena poboljšanja u navedenim područjima tek su vrlo blagog učinka.
Kada su porezi u pitanju, Hrvatska može dodatno napredovati uvođenje flat tax sustava niskog poreza na dohodak i dobit (između 10 i 20%). Kada je sloboda poslovanja u pitanju, Hrvatska treba nastaviti regulatorne reforme i (u okviru ove odnosno Doing Business metodologije) dodatno olakšati ishođenje građevinske dozvole, priključenje na električnu energiju i stečajni postupak, što se u praksi odnosi na administraciju Grada Zagreba, HEP i na Trgovački sud u Zagrebu. S druge strane, provedeno je značajno olakšanje pokretanje poslovanja kroz novi online sustav.
Hrvatska ima uzlaznu putanju, ali zbog određenih područja i dalje značajno zaostaje u rankingu. Naime, Hrvatska poznaje svoje već strukturne probleme, ali u nizu područja postoje i dalje značajni institucionalno-politički otpori, nedostatak djelotvorne horizontalne koordinacije u javnom menadžmentu reformi. Demokratska uloga mnogih političkih stranaka i dalje je malo posvećena ovoj temi ako se metodološki utemeljene javne politike gledaju cjelovito i na konkretnoj razini (a ne tek na onoj generalnoj).