Demografska kretanja i njihov utjecaj na suvremeno digitalno društvo

Demografska kretanja i njihov utjecaj na suvremeno digitalno društvo

Kako je i najavljeno u uvodnoj objavi o temi „Spremnost javnih politika za e-uključivost populacije 54+“, autorica dr. sc. Robertina Zdjelar u nastavku daje pregled podataka o demografskim kretanjima i njihovom utjecaju na suvremeno digitalno društvo.

Shvaćanje pojma „starenje nacija“ zaokuplja pažnju kako brojnih vlada diljem svijeta tako i Ujedinjenih Naroda. Potaknuti promjenama koje se na tom području događaju, s jedne strane produljuje se životni vijek, s druge strane broj novorođenih opada pa je udio starijeg stanovništva sve veći u ukupnoj populaciji PLOS ONE je objavio istraživanje Sandersona i Scherbova u lipnju 2020 na temu kako pristupiti poimanju starosti, što je suštinski važno za razumijevanje starenja nacija.

Uspostavljena su dva pokazatelja

Uspostavljena su dva pokazatelja Omjer potencijalne potpore (engl. Potential Support Ratio – PSR) i Mogući omjer potencijalne potpore (engl. Prospective Potential Support Ratio – PPSR). PSR se izračunava kao omjer broja stanovnika između 20-64 i onih od 65+ neovisno o tome gdje žive i kada žive. PPSR pak uzima u obzir vrijeme u kojem populacija živi i prostor na kojem žive te se kao ekvivalent godinama života uzima u obzir skup dodatnih kriterija poput potrebe za tuđom pomoći (Sanderson i Scherbov, 2020). Granično se smatra da osoba nije stara tako dugo dok ne treba tuđu pomoć.

Također, kao pokazatelj starosti uzima se očekivano doživljenje u trajanju od 15 godina života (engl. „the age at which remaining life expectancy is 15 years“). Kretanje opisana dva pokazatelja starosti prikazana su na Slici 1. – Svijet, Slici 2. – Europa i Slici 3. – Hrvatska (Sanderson i Scherbov, 2020).

Do 2030 će Europljani biti najstariji na svijetu

Vincent (2019) se u radu „Older people and sustainable development” osvrće na rastući broj starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji te o projekcijama koje ukazuju na daljnji trend rasta. Osim što je samo po sebi starenje nacija problem, uz taj problem vežu se i mnogi drugi poput usporavanja postizanja rezultata zacrtanih ciljeva digitalne transformacije, a što je uzrokovano pak problemom digitalnog jaza, odnosno nedovoljne digitalne uključenosti (e-uključivosti). Povezanost tih društvenih fenomena predmet je brojnih znanstvenih i stručnih radova već gotovo petnaestak godina, od kojih je velik broj i uzet u razmatranje prilikom pripreme i pisanja ove disertacije.

Omjer potencijalne potpore

Omjer potencijalne potpore (Prospective support ratio – PSR) je broj ljudi u dobi od 15 do 64 godine po jednoj starijoj osobi u dobi od 65 ili više godina. Ovaj omjer opisuje teret radnog stanovništva (nezaposlenost i djeca se ne uzimaju u obzir u ovoj mjeri) starijeg stanovništva koje ne radi.

S obzirom na produženi životni vijek istraživači su predložili dodatnu mjeru „Mogući omjer potencijalne potpore“ (Prospective potential support ratio – PPSR) kojim se gornja granica dobi do koje se uzimaju razredi može fleksibilno mijenjati ovisno o tome koji dio populacije je prešao određeni broj godina iznad očekivane granice doživljenja. Primjer izračuna ako broj godina iznad očekivanog životnog vijeka iznosi 15 prikazan je u Tablici 1. za Svijet, Tablici 2. za Europu i Tablici 3. za Hrvatsku. Prema prikazanoj metodologiji evidentno je da se pojam „starosti“ može relativizirati.

Tablica 1
Tablica 2
Tablica 3

Ostatak ovog više no zanimljivog teksta – istraživanja možete pročitati u dokumentu:

Dr.sc.Zdjelar-Demografska-kretanja-i-utjecaj-na-digitalno-društvo-CJELOVITI-TEKST