Demokracija ovisi o predanosti individualnoj slobodi i moralnosti

Intervju je objavljen u Magazinu Glasa Slavonije.

Slabljenje demokratskih sustava je trend koji osjete mnogi ljudi, kroz razne oblike ograničavanja i narušavanja temeljnih sloboda

Mnogi autoritarni režim (Rusija, Kina, Iran i dr.) nastoje biti geopolitička alternativa zapadnim demokracijama koje su uglavnom integrirane kroz NATO, EU i OECD.

Štoviše, mnogo se promiče vrlo rizična globalna uloga zemalja tzv. BRICS-a, iako među tim zemljama Rusija i Kina bitno ugrožavaju dugoročnu sigurnost Ukrajine, cijele Europe i Indo-pacifika.

Geopolitički rizici za slobodu i demokraciju ostaju isti – i vrlo vjerojatno će biti i veći

Potrebno je razvijati model integriranog upravljanja rizicima (Enterprise Risk Management – ERM) kako bi sve institucije, organizacije i akteri, na svim razinama, svjesno upravljali višestrukim izvorima potencijalnih zapreka koje mogu utjecati na razinu izvjesnosti slobode i demokracije, poslovanja, regulatornog okvira i geopolitičke sigurnosti.

Vezano uz analizu koju spominjete, koja je objavljena na portalu Ekonomski Lab, referiram na veliko izvješće američke Obavještajne zajednice „Global Trends 2040“. Kao jedan od scenarija ističe se konkurentska koegzistencija SAD-a i Kine, a moguća je i renesansa demokracija pod vodstvom SAD-a i saveznika (EU, UK i dr.). Po mojem mišljenju, realno je očekivati oba trenda kao paralelne silnice.

Prvi trend će imati veći utjecaj na Indo-Pacifiku gdje je sudbina rijetkih demokracija ugrožena zbog utjecaja komunističke Kine, kao i sudbina brojnih kršćana i u samoj Kini. Drugi trend će bitno odrediti sudbinu transatlantskog partnerstva. Naime, naš zapadni Savez traži kontinuirano američko vodstvo te drastično jačanje europske integracije i obavještajno-obrambene sposobnosti.

UK će nastaviti imati ulogu važnog posrednika u odnosima SAD-a i EU-a. U Uniji će tu komplementarnu posredničku ulogu sve više imati jaka Poljska, čiji su svi lideri vrlo predani snažnim europsko-američkim odnosima.

Svaka je demokracija krhka, što je realni odraz grešne ljudske prirode

Kao i poduzetništvo, demokracija je sustav pokušaja i pogreške („trial and error“). Bitno je samo definirati jasan okvir demokracije jer je odstupanje vrlo rizično, a vidimo sve više populističkih pokušaja u tom smjeru. U praksi, razvijenost demokracije bitno ovisi o karakteru ljudi koji vladaju, odnosno sustavu vrijednosti – mentalitetu. Zato su različiti ishodi u razinama razvijenosti demokracije u Danskoj i Bugarskoj, Izraelu i njegovoj široj regiji, itd.

U poglavito razvijenim društvima demokracija se tradicionalno živi zbog jakih vrijednosti koje su izrađene kroz kombinaciju odgovarajuće političko-ekonomske filozofije (teorija) i niza javnih politika kao odraz društvenih vrijednosti (praksa). Dakle, oboje je bitno. Zato u nekim društvima ova teza da je demokracija „prazna etiketa“ nikako ne vrijedi, premda se to olako plasira kroz dezinformacije; no u mnogima društvima to je nažalost slučaj.

Demokraciju se može razvijati samo uz cjelovito i smisleno razumijevanje sustava koji se izgrađuje

Pritom arhitektura izgradnje demokracije ovisi o predanosti individualnoj slobodi i moralnosti – od strane što većeg udjela građana neke zemlje. Vrijednosni inputi za izgradnju demokracije i kapitalizma nastali u Novom vijeku – nakon protestantske reformacije, klasičnog liberalizma tijekom prosvjetiteljstva i građanskih revolucija (pogotovo kod Otaca Utemeljitelja SAD-a), razvoja znanosti i dr.

Sada možemo shvatiti da je mnogim društvima takvih arhitektonskih elemenata nedostajalo, u čemu treba tražiti razloge zaostajanja u razvijenosti duha demokratskog kapitalizma, kako je to u istoimenoj knjizi opisivao Michael Novak. Štoviše, u kontekstu pitanja razvoja demokratskog kapitalizma, u svojem radu za Centar za javne politike i ekonomske analize „Institutions Behind Competitive Global Rankings“ potvrđujem snažnu geopolitičku i institucionalnu povezanost najbolje rangiranih zemalja na globalnim ljestvicama demokracije, kapitalizma (ekonomske slobode) i konkurentnosti.

Dominantni obrazac

Dominantni obrazac značajne većine dvadeset najbolje rangiranih zemalja je sljedeći: one su europske ili anglosaksonske zemlje, povijesno pretežito protestantska društva, članice NATO-a ili saveznice u okviru transatlantskog geopolitičkog kruga. Dakle, ništa nije slučajno, već je sve točno i čvrsto posloženo kroz njihov model upravljanja (governance).

Također, u knjizi Why Nations Fail, poznati politološko-ekonomski dvojac Daron Accemoglu i James Robinson objašnjavaju da politički proces određuje ekonomske institucije i da različite institucije stvaraju različite poticaje. Dakle, da se poslužim njihovim tezama iz knjige, na primjeru mjesta Nogales, nije isto živite li u Teksasu ili Meksiku.

Hrvatska je bitno napredovala zbog europske integracije i dodatno kroz jačanje transatlantskih odnosa

Treba se još dodatno osvijestiti kako antifašizam ide uz antikomunizam. Samo tako možemo stvarati demokratski okvir, potpuno oslobođen od nasljeđa oba totalitarizma. Primjerice, i u Hrvatskoj, a posebice u Slavoniji, obilježava se 80. obljetnica progona njemačke manjine, i to civila koji su zajedno s drugim zajednicama stvarali hrvatsku građansku kulturu i bili važni nositelji ekonomskog razvoja – sve do dolaska oba totalitarizma.

Također, demokraciju je moguće razvijati samo uz kapitalizam koji jamči snažno privatno poduzetništvo. Dodatni prostor za napredak demokracije i kapitalizma možemo otvoriti učeći od (naj)boljih – pogotovo proces precizne i racionalne „proizvodnje“ javnih politika te dubokog razumijevanja sadržaja javnih problema i rješenja. Odluke u tom smjeru zahtijevat će značajne prilagodbe u obrazovnom sustavu, svim političkim strankama i drugim područjima.

Uz to, kultura čitanja važna je za kvalitetan osobni razvoj jer demokracija može uspjeti samo uz slobodne, moralno odgovorne i prosvijetljene pojedince koji će svoj intelektualni potencijal ulagati u razvoj društva. Primjerice, korisno je čitati djela koja je napisao Max Weber.

Budućnost demokracije bitno će ovisiti o odgoju i obrazovanju mladih odnosno novih generacija

U svakom slučaju, demokratske ideale moguće je ispunjavati uz punu predanost kompleksnoj arhitekturi funkcioniranja demokracije – iz teorije u praksi. Zato politolozi imaju veliku ulogu koja se često ne shvaća kod nas, a zahtijeva nadilaženje kompleksnih i višestrukih prepreka i rizika koji otežavaju razumijevanje i poštivanje zapadnih standarda izgradnje institucija slobode i demokracije.

Budućnost demokracije bitno će ovisiti o odgoju i obrazovanju mladih odnosno novih generacija. Pritom se to kroz reset treba temeljiti na klasičnim liberalnim i zapadnim judeokršćanskim vrijednostima. Tako se stvarala Amerika i europska integracija, i to je stvarni temelj u pozadini transatlantskih odnosa koje naš Centar za javne politike i ekonomske analize snažno podržava.

AUTOR: Daniel Hinšt, Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA)