Europska podatkovna strategija

EU kao uzor i predvodnik društva koje iskorištava moć podataka

Cilj je europske podatkovne strategije da EU ima vodeću ulogu u podatkovnom društvu. Uspostava jedinstvenog tržišta za podatke omogućit će njihov slobodan protok unutar EU-a i između sektorâ u korist poduzeća, znanstvenika i državnih uprava.

Ljudima, poduzećima i organizacijama treba omogućiti da donose bolje odluke na temelju uvida dobivenih iz neosobnih podataka, koji bi trebali biti dostupni svima.

Podaci su temelj digitalne transformacije. Oni utječu na naš način proizvodnje, potrošnje i života. Pristup sve opsežnijim podacima i mogućnost njihova korištenja nužni su za inovacije i rast. Od inovacija nastalih na temelju podataka velike i konkretne koristi mogu imati i građani (npr. personalizirano liječenje i poboljšana mobilnost) i europsko gospodarstvo (od mogućnosti izrade boljih politika do unapređenja javnih usluga).

https://audiovisual.ec.europa.eu:443/en/video/I-184489?&lg=OR

Jedinstveno tržište podataka

Na jedinstvenom tržištu podataka koje će EU uspostaviti:

  • podaci će se slobodno razmjenjivati unutar EU-a i među sektorima, od čega će koristi imati svi
  • u potpunosti će se poštovati europska pravila, osobito pravila o zaštiti privatnosti i osobnih podataka te pravo tržišnog natjecanja
  • vrijedit će poštena, praktična i jasna pravila za pristup podacima i njihovu upotrebu

Kako bi europsko gospodarstvo postalo privlačno, sigurno i dinamično podatkovno gospodarstvo, EU namjerava:

  • utvrditi jasna i poštena pravila o pristupu podacima i njihovoj ponovnoj upotrebi
  • ulagati u sljedeću generaciju standarda, alata i infrastruktura za pohranu i obradu podataka
  • udružiti snage u europskim kapacitetima u oblaku
  • objediniti europske podatke iz ključnih sektora u zajedničkim i interoperabilnim podatkovnim prostorima na razini EU-a
  • korisnicima staviti na raspolaganje prava, alate i vještine zahvaljujući kojima će moći zadržati potpunu kontrolu nad svojim podacima.

Primjeri upotrebe industrijskih i komercijalnih podataka

  • mlazni motori opremljeni su tisućama senzora koji prikupljaju i prenose podatke kako bi omogućili njihovo učinkovito funkcioniranje
  • vjetroelektrane upotrebljavaju industrijske podatke za smanjenje vizualnog utjecaja i optimalno iskorištavanje snage vjetra
  • upotrebom navigacije za izbjegavanje prometa u stvarnom vremenu može se uštedjeti i do 730 milijuna sati. Preračunato u troškove rada, riječ je o 20 milijardi eura
  • obavijesti o kašnjenju vlakova u stvarnom vremenu mogu uštedjeti 27 milijuna radnih sati. Preračunata u troškove rada, ta ušteda iznosi 740 milijuna eura.
  • Boljom raspodjelom sredstava za borbu protiv malarije moglo bi se uštedjeti do 5 milijardi eura na troškovima zdravstvene skrbi u cijelom svijetu.

Projekcije za 2025.

  • 530 % veća globalna količina podataka – Porast s 33 zetabajta u 2018. na 175 zetabajta.
  • 829 mlrd. € vrijednost podatkovnog gospodarstva u EU27 – Porast s 301 milijarde eura (2,4 % BDP-a EU-a) u 2018.
  • 10,9 milijuna stručnjaka za podatke u EU27 – Porast s 5,7 milijuna u 2018.
  • 65 % postotak stanovništva EU-a s osnovnim digitalnim vještinama – Porast s 57 % u 2018.