Najviši rizik smrti od vrućina u Europi je u Hrvatskoj, a Osijek je neslavni rekorder
HRVATSKA je zemlja s najvišim rizikom od smrti uzrokovanih vrućinama u Europi, a Osijek je u tom smislu rekorder među gradovima, pokazalo je jedno veliko istraživanje.
Hladnoće i vrućine odnose mnogo života
Prema studiji, objavljenoj u uglednom časopisu The Lancet Planetary Health, provedenoj u 854 europska grada, hladnoće uzrokuju godišnji višak od 203.620 smrtnih slučajeva, a vrućine od 20.173. To odgovara stopama od 129 smrtnih slučajeva od hladnoće i 13 smrtnih slučajeva od vrućine na 100.000 stanovnika.
Projekcije se razlikuju za razne dijelove Europe i po dobnim skupinama. Višak smrtnosti na hladnoćama i vrućinama naglo raste s dobi.
Najlošije stoje gradovi istočne Europe
Očekivano, rizik za smrt povezanu s hladnoćom raste prema sjeveru kontinenta, a za vrućinu prema jugu.
No, s druge strane, u oba slučaja pada prema zapadu, a raste prema istoku Europe.
Treba istaknuti da će se zdravstveno opterećenje povezano s vrućinama povećavati s klimatskim promjenama. Autori stoga upozoravaju da su okvir za modeliranje i rezultati ključni za dizajniranje nacionalnih i lokalnih zdravstvenih i klimatskih politika.
Višak smrtnosti po hladnoći i po vrućini po gradovima
Studija u 30 zemalja
Studija je provedena u 30 europskih zemalja – 27 članica EU te u Norveškoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Iz nje su bili isključeni gradovi nekih europskih zemalja koji imaju bitno drugačije klimatske uvjete, primjerice, Azori i Rejkjavik.
Ključni podaci o mortalitetu, demografiji i očekivanom trajanju života prikupljeni su uglavnom iz Eurostata. Informacije su upotrijebljene za rekonstrukciju predviđenog broja dnevnog mortaliteta na razini gradova od 2000. do 2019.
Autori su koristili srednje dnevne temperature zraka na 2 m od tla za svaki od 854 grada od 1990. do 2019.
22 važna čimbenika
U studiji je također korišteno više varijabli specifičnih za gradove kako bi se mogli razlikovati obrasci ranjivosti u urbanim populacijama u Europi.
Iz različitih relevantnih izvora znanstvenici su prikupili podatke o 22 čimbenika o gradovima koji su uključivali: ukupan broj stanovnika, udio stanovnika starijih od 65 godina, gustoću naseljenosti, udio samačkih kućanstava, bruto domaći proizvod, očekivani životni vijek pri rođenju, stope nezaposlenosti, razine obrazovanja, stope uskraćenosti i stope bolničkih kreveta.
Konačno, autori su prikupili i podatke o onečišćenju zraka finim česticama tvari (PM2.5) i dušikovim dioksidom (NO2) te podatke o karakteristikama vegetacije kao što su gustoća drveća, površine travnjaka, površine pod vodom i vlažnost zraka.
Zašto je Hrvatska i Osijek, na žalost, na vrhu ove ljestvice, potražite na index.hr
