Nova digitalna pravila u Hrvatskoj: Kako EU-ov Akt o digitalnim uslugama mijenja online krajolik

Nova digitalna pravila u Hrvatskoj: Kako EU-ov Akt o digitalnim uslugama mijenja online krajolik
Akt o digitalnim uslugama

Akt o digitalnim uslugama (DSA) Europske unije, donesen 2022. godine, predstavlja ambicioznu regulativu usmjerenu na stvaranje sigurnijeg i odgovornijeg digitalnog prostora.

Ovaj akt postavlja jasna pravila za online posrednike i platforme, uključujući društvene mreže, online tržišta, platforme za dijeljenje sadržaja i prodavaonice aplikacija. Glavni ciljevi DSA-a uključuju sprječavanje širenja ilegalnog i štetnog sadržaja, borbu protiv dezinformacija te jačanje zaštite temeljnih prava korisnika, poput slobode izražavanja, informiranja i zaštite privatnosti.

U Hrvatskoj je DSA stupio na snagu 17. travnja 2025., označavajući značajan korak u usklađivanju s EU-ovim regulatornim okvirom.

Hrvatski put do implementacije

Hrvatska je suočena s izazovima u implementaciji DSA-a. U srpnju 2024. Europska komisija uputila je formalno upozorenje Hrvatskoj, zajedno s Belgijom, Španjolskom, Luksemburgom, Nizozemskom i Švedskom, zbog neispunjavanja obveza povezanih s DSA-om, uključujući kašnjenje u imenovanju Digitalnog koordinatora usluga do roka 17. veljače 2024. (Shaping Europe’s digital future). Ovo upozorenje naglasilo je potrebu za bržom uskladom s EU-ovim zahtjevima.

Unatoč početnim poteškoćama, hrvatski parlament usvojio je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 10. travnja 2025., a zakon je stupio na snagu 18. travnja 2025. (HAKOM). Proces je zahtijevao koordinaciju između različitih institucija, uključujući Hrvatsku agenciju za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), koja je preuzela ulogu Digitalnog koordinatora usluga.

Ključne odredbe DSA-a u Hrvatskoj

DSA donosi niz obveza za online platforme i posrednike u Hrvatskoj, uključujući:

  • Brzo uklanjanje ilegalnog sadržaja: Platforme moraju implementirati mehanizme za hitno uklanjanje sadržaja koji promiče mržnju, terorizam ili krši autorska prava.
  • Transparencija algoritama: Platforme su dužne objasniti kako njihovi algoritmi rangiraju sadržaj, omogućujući korisnicima bolje razumijevanje.
  • Zaštita korisničkih prava: Korisnici imaju pravo na objašnjenje ako im je sadržaj uklonjen te mogućnost žalbe na odluke platformi.
  • Borba protiv dezinformacija: Velike platforme moraju poduzeti mjere za smanjenje širenja lažnih vijesti i dezinformacija.
  • Zaštita djece: Posebne mjere moraju se primijeniti kako bi se djeca zaštitila od štetnog sadržaja.

HAKOM, kao Digitalni koordinator usluga, nadzire provedbu ovih odredbi, istražuje pritužbe i sudjeluje u Europskom vijeću za digitalne usluge. Za uklanjanje ilegalnog sadržaja zadužene su institucije poput Državnog odvjetništva, Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za zaštitu osobnih podataka i Carinske uprave. Pružatelji usluga dužni su obavijestiti HAKOM unutar tri mjeseca od objave detalja na HAKOM-ovoj web stranici.

Kazne za nepoštivanje DSA-a značajne su, posebice za veoma velike online platforme (VLOP-ove) s više od 45 milijuna aktivnih korisnika u EU, koje se suočavaju s dodatnim obvezama, poput procjene sustavnih rizika i brze reakcije na ilegalni sadržaj.

AspektDetalji
Datum stupanja na snagu18. travnja 2025.
Digitalni koordinatorHAKOM
Kazne za pružatelje usluga6.630 € do 66.360 € ili do 6% globalnog godišnjeg prihoda
Kazne za samostalne poduzetnike1.320 € do 6.630 €
Rok za obavještavanje HAKOM-aUnutar 3 mjeseca od objave detalja na HAKOM-ovoj web stranici
Posljedice za korisnike i poslovanje

Za korisnike, DSA donosi poboljšanu zaštitu temeljnih prava, uključujući slobodu misli, izražavanja i informiranja bez manipulacije. Korisnici će moći lakše prijaviti ilegalni sadržaj, razumjeti kako platforme funkcioniraju te podnijeti žalbe na uklanjanje sadržaja. Posebna pažnja posvećena je zaštiti djece od štetnog sadržaja, što je ključno u današnjem digitalnom dobu.

Za poslovanje, DSA nameće značajne obveze. Online platforme moraju ulagati u tehnologiju za detekciju i uklanjanje ilegalnog sadržaja, osigurati transparentnost algoritama te uskladiti svoje prakse s DSA-om. VLOP-ovi, poput Googlea, Mete ili Amazona, suočavaju se s dodatnim zahtjevima, uključujući procjenu sustavnih rizika i brzo uklanjanje ilegalnog sadržaja. Ove obveze zahtijevaju značajna ulaganja, ali istovremeno pružaju priliku za stvaranje pravednijeg digitalnog tržišta.

Zaključak i budući pogled

Implementacija DSA-a u Hrvatskoj označava važan korak prema sigurnijem i transparentnijem digitalnom prostoru. Iako su početna kašnjenja izazvala zabrinutost, Hrvatska je uspjela uskladiti svoje zakonodavstvo s EU-ovim zahtjevima do travnja 2025. Budući izazovi uključuju osiguravanje učinkovite provedbe, educiranje korisnika o njihovim pravima te podršku poslovanju u prilagodbi novim pravilima.

Kako se digitalni krajolik razvija, DSA će vjerojatno biti podvrgnut revizijama kako bi odgovarao novim tehnologijama i izazovima, ali trenutno predstavlja značajan napredak u zaštiti korisnika i unaprjeđenju digitalnog tržišta.