Novi Eurobarometar otkriva razmjere utjecaja pandemije na žene
- 77 % ispitanica u EU-u smatra da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do povećanja fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama u njihovoj državi (taj postotak varira od 93 % u Grčkoj i 84 % u Hrvatskoj, do 47 % u Mađarskoj)
- Četiri od deset ispitanica (38 %) kaže da je pandemija negativno utjecala i na dohodak žena, ravnotežu između njihova poslovnog i privatnog života (44 %) te na vrijeme koje posvećuju plaćenom radu (21 %)
- Na mentalno zdravlje žena znatno su utjecala ograničenja uvedena zbog pandemije, kao što su mjere ograničenja kretanja i policijskog sata (41 % na razini EU-a) i ograničenja broja osoba s kojima su se mogle susretati (38 %)
Od Europskog parlamenta žene očekuju: borbu protiv trgovanja i seksualnog iskorištavanja, psihičkog i fizičkog nasilja nad ženama te rad na uklanjanju razlika u plaćama između spolova.
Uoči Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, Europski parlament naručio je posebno istraživanje provedeno među Europljankama o procjeni utjecaja pandemije na različite aspekte njihova života.
Rezultati pokazuju znatan učinak pandemije i na osobni i na profesionalni život. Konkretno, došlo je do naglog porasta nasilja nad ženama.
Nasilje
Tri od četiri žene (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 %, a najveći je u Grčkoj (93 %) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84 %.
Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 %), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 %), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 %) te povećati financijsku neovisnost žena (38 %).
Ekonomske i financijske posljedice
Trideset osam posto svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj. Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %), Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).
Naposljetku, 21 % žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad ili razmišlja o tome.
Mentalno zdravlje
Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44 %), koje osjećaju anksioznost i stres (37 %) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33 %).
Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje.
To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.
Što žene mogu očekivati od Europskog parlamenta?
Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim pitanjima: zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47 %), borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47 %), smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere (41 %), uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života (31 %), te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30 %).
Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je: „Žene su najteže pogođene pandemijom bolesti COVID-19. Mentalno i financijski. To se mora zaustaviti. Europski parlament djeluje kako bi se to promijenilo.“
Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń rekao je: „Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke. Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu.“
Kontekst
Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka 2022., Europski parlament naručio je posebnu anketu samo među europskim ženama. Želio je saznati kako žene koje pripadaju različitim generacijama, iz različitih zemalja i socio-demografskih skupina gledaju na pandemiju bolesti COVID-19.
Anketu Flash Eurobarometar proveo je IPSOS u razdoblju od 25. siječnja do 3. veljače 2022. u svih 27 država članica EU-a. U sklopu ankete obavljen je ukupno 26 741 razgovor.
Rezultati na razini Unije ponderiraju se prema broju stanovnika u svakoj zemlji.
Podaci i cjelovito izvješće dostupni su ovdje.
